You are here

Zasijedao Upravni odbor Privredne komore

13/12/2018

Upravni odbor Privredne komore Crne Gore, na sjednici 13. decembra 2018, utvrdio je predloge Programa rada, Odluke o visini, načinu i rokovima plaćanja članskog doprinosa i Finansijskog plana za 2019. godinu. Donijet je Pravilnik o vođenju evidencije članova Privredne komore Crne Gore, kao i Pravilnik o sadržini i načinu vođenja registra predstavništava privrednih komora drugih država.

Izbrani su predsjednik, zamjenik predsjednika i sudije Suda časti pri Privrednoj komori Crne Gore, kao i članovi Odbora za dodjelu nagrada ove asocijacije.

Upravnom odboru je predstavljena informacija o radu Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju.

Sjednicu je vodio predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, a u njenom radu su, pored članova, učestvovali predsjednik Skupštine ove asocijacije Vojo Banović, potpredsjednici Ivan Saveljić i Danilo Gvozdenović, te generalni sekretar Pavle D. Radovanović.

Program rada

Predlog Programa rada predstavio je generalni sekretar Radovanović.

- Fokus aktivnosti Privredne komore će i u 2019. biti na privrednom razvoju, unapređenju poslovnog ambijenta, obrazovanju, ljudskim resursima, implementaciji međunarodnih projekata, administrativnim poslovima i podršci vansudskom rješavanju sporova - naveo je Radovanović.

On je između ostalog naveo da će iduću godinu obilježiti izbori za članove odbora udruženja, Upravnog i Nadzornog odbora, te Skupštinu Komore.

Rad odbora udruženja biće fokusiran na praćenje i analiziranje privrednih kretanja, nacrta zakona i drugih propisa sa stanovišta uticaja na uslove poslovanja, te predlaganje mjera organima Komore u cilju unapređivanja ambijenta za biznis. Odbori će organima Komore predlagati mjere ekonomske politike i strategije razvoja koje se odnose na poslove udruženja. Fokus njihovog rada biće i na poslovnom povezivanju članova udruženja u zemlji i inostranstvu, praćenju dostignuća u oblasti tehničko-tehnološkog razvoja u određenim granama privrede, kao i primjene međunarodnih standarda i normative. Dio njihovih aktivnosti biće i organizovanje i nastup privrede na sajmovima, prezentacijama i drugim promotivnim aktivnostima, u zemlji i u inostranstvu.

Komora će tokom i naredne godine kontinuirano pratiti primjenu privrednog zakonodavstva, davati predloge, mišljenja i preporuke, po potrebi pokretati inicijative za izmjene i dopune regulative, te redovno informisati organe i članove Komore o ovim aktivnostima. U fokusu će biti novi zakoni o radu, privrednim društvima i javnim nabavkama, čije se donošenje planira za 2019, dok bi Zakon o strancima trebalo da bude izmijenjen.

Pripremaće analize i istraživanja, aktivno pratiti ostvarivanje mjera ekonomske politike, te realizaciju usvojenih strategija i planova.

Učećem u Savjetu za konkurentnost, Savjetodavnom tijelu za saradnju sa velikim poreskim obveznicima Nacionalnom komitetu za trgovinske olakšice, te Forumu privrednih komora CEFTA zemalja, Privredna komora će nastaviti rad na unapređenju poslovnog ambijenta i otklanjanju biznis barijera. Komora je prepoznata kao ključni partner u procesu sprovođenja regionalnog BFC SEE programa sertifikacije opština sa povoljnim poslovnim ambijentom. I u 2019. godini nastaviće sa organizovanjem edukativnih aktivnosti, zalaganjem za veće uključivanje poslodavaca u sistem obrazovanja, posebno kroz praktično i dualno obrazovanje, te razvoj deficitarnih zanimanja.

Programom sajamskih aktivnosti, Komora u 2019. godini planira zajedničko učešće crnogorske privrede sajmovima u Mostaru, Novom Sadu, Celju, Prištini i Tirani, te na manifestacijama u Crnoj Gori, a posebno u okviru programskih aktivnosti Jadranskog sajma Budva.

Osnovne aktivnosti prilikom organizacije poslovnih foruma biće usmjerene ka zemljama regiona i EU.

- Naredne godine Crna Gora će biti domaćin Igara malih zemalja, od 27. maja do 1. juna. Postoji inicijativa privrednih komora da se tokom ove manifestacije organizuje poslovni forum. U asocijaciji malih zemalja su Kipar, Island, Monako, San Marino, Andora, Luksemburg, Lihtenštajn, Malta – rekao je Radovanović.

Nastaviće se aktivnosti promocije kvalitetnih domaćih proizvoda, preko projekata „Dobro iz Crne Gore“, „Kupujmo domaće“ i „Domaći ukusi“.

Komora će realizovati internacionalne aktivnosti kao članica Eurochambresa, Asocijacije balkanskih komora, Foruma komora Jadransko-jonske regije, Asocijacije mediteranskih komora, Foruma privrednih komora CEFTA regiona. Organizovaće niz multilateralnih i bilateralnih sastanaka sa inostranim i regionalnim partnerima.

- Iduće godine ćemo organizovati forum privrednih komora, gradova i univerziteta Jadransko-jonske regije, najvjerovatnije od 6. do 8. maja u Budvi. Pored tema koje su stubovi ove asocijacije: plavi rast, povezivanje regiona, životna sredina i održivi turizam, paneli će biti posvećeni inovacijama i istraživanju – najavio je generalni sekretar.

Komorski investicioni forum, kao tekovina Berlinskog procesa, će i u 2019. godini biće fokusiran na projekte regionalnog povezivanja, koji za cilj imaju unapređenje ekonomske saradnje.

- Kroz Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana izvjesno da će biti potpisan ugovor sa njemačkom razvojnom bankom KfW, koja će prvi put finansirati organizaciju koja nije državna uprava. Taj projekat, sa značajnim finansijskim sredstvima, odnosiće se na podršku stručnom i dualnom obrazovanju u Regionu  – rekao je Radovanović, navodeći da će koordinator ove značajne aktivnosti biti u Podgorici.

Tokom 2019. godine, Privredna komora Crne Gore, u okviru projekta Excellent SME, radiće na resertifikaciji nosilaca sertifikata i povećanju njihovog broja, promociji i umrežavanju preduzeća preko redizajnirane platforme, edukaciji i obezbjeđivanju povoljnosti za njihovo uspješnije poslovanje.

Privredna komora će raditi na realizaciji aktivnosti odobrenih projekata u kojima je partner, a koji se kroz različite programe finansiraju iz sredstava Evropske unije, GIZ-a, EBRD-a, kao i drugih donatora. U toku je realizacija 13 projekata, novoodobreno je njih tri, a aplicirano je za još osam.

Tomislav Čelebić, kompanija „Čelebić“, pohvalio je obimnost i kvalitet Programa rada.

- Ako budemo realizovali sve planirane aktivnosti, možemo značajno doprinijeti razvoju privrede i dati podršku državi za stvaranje boljeg poslovnog ambijenta – rekao je on.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović naveo je da je Program rada samo okvir planiranih aktivnosti koje su tokom godine mnogo šire, jer su uslovljene aktuelnim dešavanjima u privredi.

- Tokom naredne godine ćemo posebnu pažnju posvetiti aktivnostima koje smo započeli u 2018. a odnose se na neposredni obilazak preduzeća. Zaposleni i rukovodstvo Privredne komore od maja su posjetili blizu 1.400 privrednih društava svih regija Crne Gore. Tom prilikom smo napravili istraživanje o problemima koji terete njihov rad. Predlog mjera za njihovo otklanjanje je predmet analize koju ćemo predstaviti na godišnjem sastanku sa predsjednikom Vlade i ministrima – kazao je Golubović.

On je dodao da će Komora učestvovati u raspravama o zakonima koji se odnose na privredu, potencirajući da se bez mišljenja privrednika ne mogu usvojiti propisi koji utiču na poslovni ambijent.

- Očekujem veće učešće privrednika u raspravama o regulativi, jer smo u prilici da zajedno sa donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou kreiramo poslovni ambijent – naglasio je Golubović.

Predsjednik je naveo da će preko Savjeta za konkurentnost Komora uticati na unapređenje predloženog Zakona o radnim odnosima, kojim privreda još nije zadovoljna.

- Nećemo biti zadovoljni sve dok se poslodavcu omogući otkazivanje ugovora o radu zaposlenog na isti način, kao što zaposleni može poslodavcu otkazati ugovor o radu. Mislim da ćemo time povećati produktivnost zaposlenih u kompanijama i omogućiti poslodavcu da politiku kompanije kreira sa najuspješnijim i najboljim radnicima – istakao je on.

Govoreći o Zakonu o javnim nabavkama, naveo je da je njegov tekst značajno unapređen, ali da privreda nije saglasna sa garancijama koje su predviđene u još većem iznosu nego ranijim aktom.

Takođe, Komora će tražiti da se izmijeni Pravilnik koji propisuje obavezu hotela da 10 odsto soba prilagode osobama sa posebnim potrebama. S obzirom na to da je malo interesovanje ovih osoba za smještaj u hotelima, te da ostali gosti ne žele da borave u ovako prilagođenim sobama, postavlja se pitanje ekonomske opravdanosti ovih mjera.

Žarko Burić, Normal Company, ukazao je da i dalje hotelijeri i ugostitelji imaju problem sa organizacijom za zaštitu prava autora muzike PAM, bez obzira na to što im je Zavod za intelektualnu svojinu oduzeo licencu za rad. Ova organizacija se žalila na odluku Zavoda Ministarstvu ekonomije, te i dalje djeluje do odluke drugostepenog organa.

- Veliki problem za hotelijere predstavlja što neregistrovana lica izdaju stanove na dan. Ovakav njihov rad u sivoj zoni je jedan od ključnih razloga što su kapaciteti hotela popunjeni ispod očekivanja – naveo je Burić.

On se takođe založio da se onemogući vlasnicima bankrotiranih preduzeća da osnivaju nova.

Predsjednik Skupštine Vojo Banović je kazao da je izdavanje stanova na dan veliki biznis koji se odvija bez ikakvog oporezivanja što dovodi turizam u nezavidan položaj. On govorio o potrebi da se insistira da se smanje porezi i doprinosi na zarade radnika, povećaju plate i ojača borba protiv sive ekonomije u zapošljavanju radnika.

- Privredna komora je pravo mjesto da se ukaže na probleme i kanališu zahtjevi prema izvršnoj vlasti koji će unaprediti poslovni ambijent – rekao je Banović.

Slavoljub Popadić, Rudnik uglja Pljevlja, predložio  je bolju koordinaciju rada Privredne komore i Unije poslodavaca u vezi sa Zakonom o radu, da bi najbolja rješenja bila dio ovog akta.

- Privredna komora bi, kao ključna organizacija privrednika, na neki način, trebalo da koordinira rad drugih poslovnih asocijacija – smatra Popadić.

Predsjednik Golubović je na to odgovorio da je itekako značajno sinergijsko djelovanje svih privrednih udruženja, te da su tokom godine organizovani sastanci sa svim poslovnim asocijacijama u cilju unapređenja saradnje. Predsjednik Privredne komore je istakao da shodno Statutu Komore njeni članovi mogu biti i nevladine organizacije.

Centar za obuku i pravilnici

Pravilnik o vođenju evidencije članova Privredne komore Crne Gore, kao i Pravilnik o sadržini i načinu vođenja registra predstavništava privrednih komora drugih država predstavio je direktor Sektora pravnih i opštih poslova Privredne komore Bojan Jovović.

Direktor Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju i Sektora saobraćaja Privredne komore Zoran Nikolić prezentovao je informaciju o radu ove organizacije i njene rezultate. Centar je od osnivanja 6. oktobra 2017. postigao izuzetno dobre rezultate i doprinio usklađenosti ove oblasti sa međunarodnim standardima. Organizovao je 44 obuke po programima IRU akademije, te polaganja za vozače i menadžere. Kroz programe Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju obuke je prošao 1.601 vozač i 402 menadžera. Veliko je interesovanje za usluge Centra – za obuke je prijavljeno 2.990 polaznika. Iduće godine će Privredna komora nastaviti organizaciju obuka po skraćenom postupku. Privrednici su pozvani da iskoriste ovaj vid obuke, jer postoji mogućnost da dođe do izmjene propisa i da se ustanovi obaveza da licencu, osim prevoznika, moraju imati i vozači ostalih kompanija. Komora imaocima licence neće naplaćivati obaveznih sedam časova godišnje dodatne obuke u narednih pet godina, rečeno je na sjednici.

Centar je takođe organizovao i veoma značajnu međunarodnu konferenciju o saobraćaju u Budvi, koja je od relevantnih inostranih institucija visoko ocijenjena.

Konkurentnost

Veliki broj radnika radi na crno ili je prijavljen sa minimalnom zaradom, kazao je Tomislav Čelebić. Poslodavci koji tako rade predstavljaju nelojalnu konkurenciju. Privredna komora treba, smatra on, da inicira formiranje radne grupe sa nadležnim inspekcijama koja će doprinijeti uređenju ove oblasti. Od Poreske uprave, dodaje, potrebno je dobiti podatke ko su poslodavci koji osiguravaju zaposlene na minimalne zarade.

Privredu opterećuje nedostatak adekvatne radne snage, naročito sektore građevinarstva i turizma. Situacija će postati još teža s obzirom na to da je Hrvatska potpuno otvorila vrata za turističke radnike sa našeg područja, a Njemačka će to učiniti naredne godine za naše građevince. Čelebić ocjenjuje da obrazovni programi nijesu usklađeni sa potrebama tržišta rada. On smatra, da je potrebno da fokus obrazovanja bude na školovanju kadrova za sektore u kojima se sada najviše investira i radi.