You are here

Saradnjom do prosperiteta 2013

Privredna komora Crne Gore 28. i 29. novembra 2013. godine, organizovala je Konferenciju Ekonomija Crne Gore 2013 – Saradnjom do prosperiteta, u hotelu Splendid, Budva.

Dvodnevni, tradicionalni skup koji je u Bečićima okupio više od 250 učesnika – domaće, regionalne i inostrane eksperte, privrednike, predstavnike javne uprave i obrazovnih institucija - otvorili su predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković i predsjednik Vlade Milo Đukanović.
Tema prvog dana konferencije bila je „Evropska unija kao odredište zemalja Balkana“. Održani su paneli „Pogled ka EU iznutra”, tokom kojeg su govorili Janez Prašnikar, Anja Quiring, Otto Oberparleiter i Ljubo Jurčić, zatim „Pogled na EU sa Balkana“ sa panelistima Gordanom Đurović, Aleksandrom Vlahovićem, Svetlanom Cenić i Predragom Ivanovićem, te „Mladi kao budućnost zemalja Balkana“, tokom kojeg su uvodničari bili Saša Popović, Mirjana Radović Marković, Guoda Lommanaite, Mladen Grgić, Martin Ćalasan i Ivan Vukčević.

Komparative prednosti i primjena standarda

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković obraćanjem se osvrnuo na aktuelnu ekonomsku situaciju u Evropskoj uniji, regionu i Crnoj Gori, te na šanse za bolju regionalnu ekonomsku saradnju i ukupni prosperitet zapadnog Balkana.
- Svaka od zemalja Zapadnog Balkana se opredijelila za budućnost u Evropskoj uniji i nalazi se u različitim fazama integracionih procesa. Znamo da je 1. jula 2013. godine Evropska unija dobila još jednu članicu i, nakon ulaska Hrvatske, regionalna arhitektura se u neku ruku promijenila. U zavisnosti od toga šta će se dešavati u vezi sa ekonomsko-finansijskom krizom i sveukupnom politikom EU, zavisi i njena politika proširenja, budući da je upravo kriza zaoštrila podjele, izbacujući na površinu različite poglede o nastavku integracija. Stoga je moguće da će institucionalni okvir i tempo integracija u doglednoj budućnosti biti konfuzniji nego do sada – ocijenio je Mijušković.
Dodao je da je kriza u EU posljedica strukturalnih nedostataka koji se ispoljavaju kroz ustavnu, institucionalnu, demografsku, te krizu identiteta i liderstva. Ona je značajno usložnjena neuravnoteženim odnosom proizvodnje i usluga u BDP-u Unije, ocjena je Mijuškovića, koji je podsjetio da je Evropska komisija prije godinu predstavila planove za pokretanje tzv. „nove industrijske revolucije“, kako bi se ojačao privredni rast, sa ciljem da industrija predstavlja 20% BDP Unije.
- Uzimajući u obzir sve probleme sa kojima se već neko vrijeme Evropska unija susrijeće, smatram da zemlje regiona treba prije svega da se usredsrede na sagledavanje svojih komparativnih prednosti i kroz dobro osmišljene strategije razvoja pojedinačno svaka od nas iskoristi sopstvene prednosti temeljene na raspoloživim resursima. Uporedo sa tim, veoma je važno da se usmjerimo i na usvajanje i primjenu standarda i pravila koja se primjenjuju u razvijenim zemljama Evrope i na taj način unapređujemo svoje ekonomije. Bitno je da to radimo sa sviješću u cilju poboljšanja performansi svoje privrede i njene konkurentnosti – rekao je predsjednik Komore.
On je podsjetio da je na nedavnoj Generalnoj skupštini Asocijacije balkanskih komora, kojom je predsjedavala Privredna komora Crne Gore, razmatrana Strategiju za Jugoistočnu Evropu do kraja 2020, Ciljevi strategije su da se  na ekonomskom planu poboljša saradnja svih zemalja u regiji, kako bi se povećao bruto društveni proizvod na 46 odsto prosjeka EU, porasla vrijednost trgovine 130 % i smanjio trgovinski deficit 11,6% prosječnog regionalnog BDP.
Prema Mijuškovićevim riječima, potrebna je snažna ekonomska podrška regionu kako bi se ublažile evidentne razilke u razvijenosti u odnosu na EU.
- Naravno, ne smijemo planove o svom razvoju bazirati isključivo na međunarodnoj pomoći. Moramo imati jasnu strategiju ekonomskog razvoja i intenzivnije poslovno povezivanje unutar Regiona, budući da smo male ekonomije koje su kompatibilne, i samim tim kroz saradnju imamo veće šanse da budemo konkurentni na globalnom tržištu – rekao je Mijušković.
Kratkoročna prognoza ekonomskog rasta regiona, dodaje, pokazuje skroman rast. Problemi su osjetljivost finansijskog sektora, javnog duga, smanjenog priliva stranih direktnih investicija, te deficita tekućeg računa platnog bilansa. Kriza je uticala na smanjenje ukupne robne razmjene, ali i veoma visokog deficita u svim ovim zemljama.
- Deficit robne razmjene ostaje ključna slabost privreda zemalja regiona, jer je nakon pada u 2011. godini ponovo zabilježio rast u većini zemalja što ilustruje veoma nisku konkurentnost privrede – kaže Mijušković.
On smatra da je povoljan poslovni ambijent jedan od najvažnijih preduslova privrednog oporavka i rasta u zemljama regiona.
- Pitanja niskog stepena razvijenosti infrastrukture sigurno su manje-više najznačajniji neriješeni problema svake države regiona. To je razlog da istrajemo u tendenciji da Briselu saopštimo da regionalna saobraćajna i energetska infrastruktura mora biti u fokusu evropske politike proširenja. Od Evrope upravo treba očekivati da sredstva fondova usmjerava u većim iznosima i sa većim stepenom ka konkretnim investicijama u infrastrukturu koja će logično region bolje povezati i međusobno, ali i sa drugim tržištima – rekao je predsjednik Komore.
Sagledavanje tekućih privrednih kretanja, ograničenja poslovanju, kao i preporuke mjera za njegovo unapređivanje su kontinuirana aktivnost Privredne komore Crne Gore. Cilj toga jeste doprinos definisanju rješenja za prevazilaženje aktuelnih problema u poslovanju i kreiranje povoljnog ambijenta.
- Sagledavajući stanje u godini koja je na izmaku, želim da istaknem da se prije svega mora donijeti jasna strategija privrednog razvoja zemlje, na čijoj realizaciji treba istrajavati. To je preduslov obezbjeđivanju povoljnije privredne strukture koja je garant privrednog rasta, samim tim i rasta zaposlenosti, kao i ravnomjernijeg regionalnog razvoja. Dugoročni razvoj zahtijeva značajna ulaganja u infrastrukturu, proizvodni sektor i prerađivačke kapacitete. Potrebno je prilagođavanje javnih rashoda realnim mogućnostima, kako bi učešće budžetskog deficita u BDP-u bilo niže od stope rasta BDP-a, čime bi se obezbijedio održivi nivo javnog duga, su očekivane mjere Vlade – riječi su Mijuškovića.
Put ka postizanju održivog privrednog rasta i napredak u procesu pridruživanja Evropskoj Uniji, dodaje, praćen je brojnim izazovima koji se odnose na povećanje konkurentnosti, podršku održivom turizmu, infrastrukturnim projektima i zaštiti životne sredine, promovisanju energetske efikasnosti i slično. Sve ovo logično mora pratiti kvalitetno obrazovanje i stvaranje kadrova adekvatno potrebama privrednog razvoja, za što je neophodna bolja saradnja između obrazovnih ustanova i privatnog sektora, koja za sada nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki problem privrednici prepoznaju u nedovoljno dobrom pravnom okviru radnih odnosa, koji ne obezbjeđuje adekvatnu fleksibilnost tržišta rada.  Komplikovane procedure i administriranje koje nameće Zakon o radu, predstvaljaju značajnu barijeru za poslovanje svake kompanije u Crnoj Gori, zbog čega u narednom periodu treba pristupiti sveukupnoj reformi radnog zakonodavstva i liberalizaciji tržišta rada. Ne rjeđe pominjan problem od strane privrednika je i nedovoljno razvijen ekonomsko-socijalni dijalog, koji se u najskorije vrijeme mora kvalitativno i zakonski unaprijediti, kazao je u uvodnoj riječi predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

Saradnja – put do razvoja

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović iskazao je posebno poštovanje prema Privrednoj komori koja, kako je ocijenio, pokreće seriju inicijativa koje animiraju donosioce odluka i privrednike. Temu konferencije okarakterisao je podsticajnom i životnom, jer, kako je istakao, saradnja nije nešto što bismo mogli da smatramo usvojenom filozofijom regiona, već je umjesto toga dominantno prisustno međusobno nepovjerenje, podozrenje, pa i nepoznavanje što sve čini ekonomiju Zapadnog Balkana drugorazrednom.
-Ova tema je podsticajna da bismo u što kraćem roku prihvatili činjenicu da je put do uspostavljanja razvijenih ekonomija i istinski vrijednih rezultata jedino moguć kroz saradnju. Odsustvo saradnje, nepovjerenje, podozrivost i nepoznavanje dovodi do ključnog problema regiona, a to je nedovoljna stabilnost. Integracija je drugo ime za stabilnost u regionu. Pouzdana stabilnost vodi kroz evropske i euroatlantske integracije – rekao je premijer Đukanović.
On se osvrnuo na krizu u Evropskoj uniji napominjući da ona ne smije da pobudi skepsu u puno ujedinjenje Evrope u smislu punog integrisanja Zapadnog Balkana, što je pretpostavka njegovog ekonomskog razvoja. Kazao je da je vladavina prava bitan preduslov ekonomskog i društvenog razvoja, ali je neophodna i snažnija podrška prevazilaženju naslijeđene ekonomske nerazvijenosti, jer nijedna država Zapadnog Balkana ne može sama taj problem da riješi.
-Zato je uz naše vrijedne napore na sprovođenju reformi nužno da EU kreira novi finansijski okvir kako bi Balkan riješio probleme prije svega u infrastrukturi i energetici – rekao je Đukanović.
On je ponovio nužnost strukturnih reformi, ali i da je potrebno unaprijediti ekonomski ambijent u regionu.
- Ekonomski rast je prioritetno pitanje Vlade Crne Gore. Makronomska stabilnost je pretpostavka dinamičnog rasta i razvoja. Imamo resurse i sve pretpostavke da od 2014. godine budemo jedna od najbrže rastućih destinacija Evrope – kazao je premijer.
On je kazao da su u Crnoj Gori započeti projekti vrijedni tri milijarde eura, koji generišu više od 10.000 radnih mjesta, a da tek predstoji valorizacija Ulcinja i planinskog turizma, investicije u energetiku, gasifikaciju, izgradnju autoputeva, a koji pokazuju da je optimizam realnost, a ne politička priča.

Pogled ka EU iznutra

Profesor Ekonomskog fakulteta u Ljubljani Janez Prašnikar govorio je o Sloveniji prije i poslije krize u EU.
-Iskustvo Slovenije je da je u vremenu krize potrebna acikličnost ekonomske politike i sekventnost mjera makroekonomske politike sa povećanjem cash-flow na prvom mjestu – rekao je Prašnikar. On je dodao da su slovenačke banke kolateralom ograničile kreditnu aktivnost, a da je je trebalo da doprinesu povećanju likvidnosti. U vrijeme krize, zavrtanje slavine, kako se izrazio, dovelo je do teške situacije u kojoj je Slovenija danas.
Predsjednik Udruženja ekonomista Hrvatske, profesor Ljubo Jurčić, rekao je da polako blijede velika očekivanja koja su hrvatski građani imali od EU.
- Ipak, činjenica je da je EU najveći i najpozitivniji projekat u ljudskoj istoriji, i njen prvenstveni cilj nije bila ekonomija koja je samo sredstvo, već je ona rezultat traženja načina da se izbjegne izbijanje trećeg svjetskog rata u Evropi. Drugi projekat od izuzetnog značaja je uvođenje eura, koji je preuzeo ulogu ujedinitelja Evrope, pa zato nije samo finansijski, već i politički instument – rekao je Jurčić.
Ukazao je na negativno iskustvo Hrvatske koja je zbog odsustva strategije, projekata i poznavanja procedura ostala bez sredstava koja su joj bila namijenjena za prvih šest mjeseci članstva u EU, te apelovao na predstavnike zemalja regiona da ne naprave iste greške.
Svim zemljama Balkana je mjesto u EU, naglašava, da bi zajedno gradile Evropu i podjednako doprinosile njenom razvoju.
- Mone je kazao da se Evropa neće razvijati pravolinijski, već kroz krize, pa zato na aktuelnu krizu nemojte negativno gledati. Želim vam svima da uđete u Evropsku uniju, ali i da se što bolje organizujete i istrenirate poput fudbalskog tima, da biste u Evropi pobjeđivali – rekao je Jurčić.
Direktor klastera Siemensa za Balkan Otto Oberparleiter ocijenio je kao jedan od prioriteta kompanije usklađivanje sa strategijom EU 2020, te najavio da će u fokusu njihovog poslovanja biti oblasti čiste električne energije, pametnih mreža, mobilnosti i zdravstvene zaštite, te da u tome nude saradnju i ekspertsku podršku Crnoj Gori i zemljama Balkana.
- Bliska saradnja između vlada, nauke i privrede su od presudnog značaja u današnje vrijeme. Siemens je ovdje dugo  i uvijek je spreman da bude pouzdan partner, ne samo vladi nego i privatnim kompanijama -  kazao je Oberparleiter, dodajući da je bi posebno interesantna bila saradnja sa Crnom Gorom u oblasti energetike i očuvanja životne sredine.
Regionalna direktorica za Jugoistočnu Evropu Udruženja njemačke privrede za saradnju sa zemljama JIE Anja Quiring je ocijenila da u procesu integracija veliki značaj ima unapređenje koordinacije između zemalja Balkana, u čemu bitnu ulogu imaju privredne komore.
- Da bi se osnažila ekonomija, prvenstveno se mora raditi na vladavini prava. Moramo imati stabilno političko okruženje i javnost donošenja odluka. Dobro je imati dobra pravila i zakone, transparentnost svih upravnih postupaka, koji treba da se zasnivaju na uniformnom pristupu – rekla je Quiring.
Kao oblasti za investicionu saradnju Njemačke sa regionom prepoznaje infrastrukturu, upravljanje vodama, telekomunikacije. O tome će, kako je najavila biti riječi na sljedećoj konferenciji koja će biti organizovana 2014. godine.
Moderator prvog panela bio je potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić.

Pogled na EU sa Balkana

Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici Gordana Đurović rekla je da je fokus politike proširenja EU na Zapadnom Balkanu, pa zato treba na pravi način odgovoriti na brojne izazove. Region sada nije baš ekonomski atraktivan, a što se tiče pogleda Balkana na EU, njegov interes je najviše ekonomski, dok na to iz Unije drugačije gledaju. Iz EU na region gledaju više sa aspekta zaokruživanja ove zajednice i sa političkog i bezbjednosnog apekta, istakla je ona.
-Ova dekada je dekada pregovaranja i teško u njoj možemo govoriti o učlanjenju u EU bilo koje od šest zemalja Balkana – rekla je Đurović.
Govoreći o ekonomskim pokazateljima regiona, kazala je da se budžetski deficit spušta, a od 2014. godine najavila je pad zaduženosti i nezaposlenosti od 2015.
-Tek u 2014. godini predviđa se konsolidacija stopa ekonomskog rasta u cijelom regionu – kazala je Đurović.
Ona je istakla da je EU najbolje što imamo u ponudi, zato treba da budemo pripremljeni za ulazak u ovu zajednicu.
- Nije presudno što prije ući u EU, važniji je kvalitet od brzine, da mi budemo spremni za Uniju ali i da ona bude spremna za nas i da nas podrži kao ravnopravnu članicu – zaključila je Đurović.
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović govorio je o stanju u Srbiji na putu EU integracija i izrazio očekivanje da će pregovori te zemlje početi u decembru ove godine.
Konstatovao je da je Srbija od primjene prelaznog trgovinskog sporazuma 2,7 puta više dobila nego što je izgubila. Liberalizacija je, prema njegovim riječima, obuzdala inflaciju u toj zemlji. Srbija koja je zaostajala u integracijama, sada je, tvrdi, preuzela ulogu lidera u regionu.
-Strateški cilj za Srbiju je članstvo u EU, i to smatram pobjedom srpske politike. Suštinski problem svih zemalja regiona je nezavršena tranzicija, odnosno strukturne reforme sa kojima se odugovlači. Naše šanse su EU integracije, jer privrede nam zavise od Unije, ali to je u ovom trenutku i naš veliki problem jer dio krize iz nje i uvozimo – rekao je Vlahović. Smatra da će ulazak u EU za sve zemlje Balkana trajati ne samo u ovoj dekadi, već duže.
Svetlana Cenić, ekonomista iz Bosne i Hercegovine govorila je o, kako je ocijenila, veoma lošoj ekonomskoj i političkoj situaciji u kojoj se ta zemlja nalazi.
- Bosna i Hercegovina ima najgore pokazatelje u regiji. Investitori je zaobilaze u širokom uglu zbog toga što političari ni oko čega ne umiju da se dogovore. Apelujem na zemlje u regionu da nam pomognu i nadam se da će, prije svega, Crna Gora i Hrvatska vrlo brzo ići ka EU, da bi onda i Bosna shvatila da treba da sprovede reforme – rekla Cenić.
Predsjednik borda direktora Luke Bar Predrag Ivanović kazao je da razvijanje konkurentskih sposobnosti ima presudnu ulogu u razvoju zemalja regiona, te da mu predstoje brojni zadaci na unapređenju poslovnog ambijenta.
- Snažna podrška EU je nužna u razvoju regiona kojeg karakteriše intenzivna potreba reindustrijalizacije. Reindustrijalizacija povećava značaj jadranskih luka – smatra Ivanović.
On je ocijenio da koncept koridora evropskih luka, u koji Crna Gora nije uključena, treba da bude zamijenjen konceptom transportnih osovina, čime bi bilo omogućeno i našoj zemlji da dobije znatno povoljniji pristup sredstvima za unapređenje infrastrukture.
Moderatorka drugog panela bila je potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović.

Mladi kao budućnost zemalja Balkana

Finale prvog dana konferencije pripalo je mladima. Moderator završnog panela dr Saša Popović, profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici, kazao je da je mladost tranziconi period između djetinjstva i samoodržive zrelosti, ali da nažalost, u praksi, socioekonomska tranzicija stanovnika na Balkanu ne parira biološkoj, pa je i socijalni status pojedinih 40-godišnjaka, zbog nezaposlenosti, nalik onom mladih ljudi.
Mlade je posavjetovao da baštine želju za saznanjem jer, kako je kazao, život je jedan veliki hipertekst u kojem je potrebno poznavati pojmove da bi se pratili procesi. Na tom putu, potrebno je da budu inicijativni, a ne inertni, te istrajni.
Prema riječima gošće iz Litvanije Guode Lommanaite, potpredsjednice Foruma mladih Evrope, neophodno je učiti mlade ljude raznim vještinama, da bi bili preduzetnici ne samo u poslovnom već i u društvenom smislu. Ona je ocijenila da treba raditi na neformalnom obrazovanju mladih, „jer je vrijednost toga ogromna“.
Pobjednik takmičenja u govorništvu, student Pravnog fakulteta Ivan Vukčević kazao je da mladi moraju više da rade na sebi, kritikovao je obrazovni sistem i ukazao na potrebu saradnje regiona u oblasti energetike, izgradnje puteva i „zaboravljanja viška istorije koji postoji na prostoru bivše Jugoslavije“.
- Mladi treba da rade na tome da se uspostavi uspješna saradnja između zemalja koje su bile, jesu i biće najbliže jedne drugima – rekao je Vukčević.
U fokusu izlaganja Mladena Grgića, saradnika na Evropskom fakultetu za azijske studije, bio je kineski meritokratski sistem koji, kako je ocijenio, stvara kvalitetne kadrove, dok je Martin Ćalasan, saradnik na Elektrotehničkom fakultetu objašnjavao zbog čega mladi treba da vide budućnost u razvoju energetike.

Drugi dan Konferencije

Evropsko ujedinjavanje ne može biti završeno ako ne obuhvati i zemlje jugoistoka Evrope, i to sve njih. Evropsko je ujedinjavanje milenijski pothvat, a ujedinjena Evropa nije samo naša želja, nego i naša sudbina, kazao je nekadašnji predsjednik SFRJ i Hrvatske Stjepan Mesić, učestvujući u radu drugog dana Konferencije "Ekonomija Crne Gore 2013 – Saradnjom do prosperiteta", 29. novembra 2013. godine u hotelu "Splendid".
Uglednog gosta iz Hrvatske najavio je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, podjećajući na Mesićevu bogatu političku karijeru, tokom koje je, pored pomenutog, bio i na čelu Vlade i Sabora te nama susjedne zemlje, Manje je poznato da je Mesić radio u pravosuđu i privredi, a da je bio prvi koji je u vrijeme komunizma zagovarao otvaranje privatnih fabrika, zbog čega je optuživan da uvodi kapitalizam "na mala vrata".
Mesić je tokom izlaganja govorio o integracijama Balkana u EU, osvrćući se i na krizu u Uniji.  
- Previše je investirano, u svakome pogledu, u projekt evropskoga ujedinjavanja, a da bi bilo tko smio preuzeti rizik njegovoga dovođenje u pitanje. Zaustavljanje proširivanja bilo bi jednako dovođenju u pitanje cijeloga projekta i njegovoga koncepta – istakao je Mesić.
Prema njegovim riječima, regija ne očekuje prilikom ulaska u Uniju nikakav popust ili povlastice, te podsjetio da su pojedini kriterijumi za članstvo pooštreni.
On se zatim zapitao šta su zemlje Balkana jedne drugima na evropskom putu.
- Jesmo li rivali, jesmo li čak protivnici, jesmo li saveznici, ili tek suputnici? Moj je odgovor jasan: mi jesmo, mi možemo biti i mi moramo biti samo i isključivo saveznici. Za mene tu nikakve dileme nema, niti je može biti.Mi moramo surađivati, mi moramo biti saveznici, usprkos povremenim negativnim iskustvima iz prošlosti. Mi možemo samo zajedno, dakle u suradnji, napredovati brže i uspješnije prema članstvu u Europskoj uniji. I samo u suradnji možemo Europi dati onaj doprinos što ga ona od nas s pravom očekuje – rekao je gost iz Hrvatske.
Balkan će, ocijenio je, biti dio napora da cijela Europa postane, bez brisanja nacionalnih posebnosti i negiranja današnjih država, jedinstveni prostor na kojemu će vrijediti ista regulativa i u kojemu će "svaki narod živjeti u ukupnosti svojega kulturnog korpusa".
- Uspostavit ćemo skladno jedinstvo različitosti u kojemu će zapravo svaka nacija biti manjina i u kojemu će današnje nacionalne manjine napokon postati ono što bi i trebale biti – mostovi spajanja i povezivanja. Je li to utopija? Siguran sam da nije – smatra Mesić.
Nekadašnji predsjednik Hrvatske i Jugoslavije kaže da EU čini tako potrebnom, pa i nezaobilaznom, činjenica da će samo ujedinjena Evropa moći da bude pravi i punopravni partner Sjedinjenim Američkim Državama danas, a Rusiji, Kini, Indiji, Brazilu i drugim velikim akterima međunarodne scene – sjutra.
- Zemlje regije, zemlje jugoistočne Europe u tome projektu moraju sudjelovati - ako im je stalo do toga da osiguraju vlastitu budućnost. A tu će budućnost moći osigurati samo u uzajamnoj suradnji, samo kao saveznici – zaključio je Stjepan Mesić.
Odgovarajući na pitanje predsjednika Saveza ekonomista Srbije Aleksandra Vlahovića, Mesić je kazao da Evropa mora kroz saradnju riješiti institucionalne i finansijske probleme, odnosno uvesti regulatora u finansijsku, monetarnu i fiskalnu sferu.
- Evropa mora biti primjer kako se mogu utvrditi mehanizmi da svako pomalo odustane od svog suvereniteta, ali da malo učestvuje u tuđem. Sve ove reforme moraju se sprovesti i u Ujedinjenim nacijama – kazao je Mesić.
On je konstatovao da je geografsko mjesto Ukrajine u EU samo je pitanje u kom vremenu.
- No, i Rusiji je mjesto u Evropi i sa njom se mora razgovarati jer je ona velika sila – kazao je Mesić.
On je, odgovarajući na pitanje predsjednika Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore Dragana Ivančevića, kazao da Crna Gora i Hrvatska mogu živjeti od turizma ako svoje proizvode prodaju kroz turizam. On je čestitao Crnoj Gori na privlačenju investicija iz Azerbejdžana.
- Na turiste iz Azerbejdžana treba ozbiljno računati i u tom smislu je Crna Gora napravila bolje korake od Hrvatske i na tome vam čestitam. Turizam zavisi od mira i zato su važne euroatlantske integracije – rekao je Mesić.
On je dodao da Crna Gora treba bolje da se pripremi za pregovore sa EU u oblasti ribarstva od Hrvatske da bi u ovoj značajnoj djelatnosti zadržala tadicionalni način poslovanja.
Kako osnažiti veze zemalja Balkana

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić govorio je na četvrtom panelu Konferencije koji je nosio naziv “Kako osnažiti postojeće veze zemalja Balkana”.
On je kazao da dalje integracije znače uključenje zemalja regiona u EU i NATO. Naglasio je da će narednog mjeseca Crna Gora otvoriti poglavlja 23 i 24, Srbija najkasnije u januaru otvoriti pregovore sa EU, a Albanija dobiti status kandidata. I druge zemlje regiona rade na ubrzavanju aktivnosti na evropskom putu.
- Region ima ogromnu razvojnu mogućnost i njegov potencjalni rast će biti najveći u Evropi. Dalju saradnju zemalja regiona vidim u tri oblasti: unapređenju infrastrukture, poslovnog ambijenta i vladavine prava – rekao je Lukšić, dodajući da je logično najprije se obratiti EU za finansiranje regionalnih infrastrukturnih projekata, poput najavljene izgradnje autoputeva ili modernizacije pruga, jer se njima, u krajnjem povezuju zemlje te unije.
Narednih sedam ili osam godina neće doći do proširenja EU, kaže Lukšić, pa taj period zemlje regiona treba da iskoriste produbljujući međusobnu saradnju. On kaže da treba definisati mehanizme saradnje i kroz zajedničke institucije maksimalno iskoristiti resurse.
Poslovni ambijent u regionu moguće je saradnjom znatno unaprijediti i to smanjenjem biznis barijera, poboljšanjem komunikacije, unapređenjem carinskih procedura, ukidanjem roming tarifa. Lukšić je predložio ulaganje u zajedničke laboratorije, a u obrazovanju se založio za podsticanje mobilnosti mladih ljudi.
- Zemljama regiona predstoji grčevita borba za investitore i za jačanje konkurentnosti na putu evroatlantskih integracija – zaključio je Lukšić.
Ministar finansija Radoje Žugić je ocijenio da je Crna Gora mala otvorena eurizovana ekonomija na koju znatno utiče regionalna saradnja, a efekti prelivanja dešavanja u regionu mogu biti pozitivni i negativni.
On napominje da je finansijska stabilnost osnovni uslov razvoja ekonomije, ističući značaj fiskalne stabilnosti i nacionalne, te mikro konkurentnosti. Cilj fiskalne politike je ravnoteža budžeta, a iskazivanje deficita ukazuje na strukturne slabosti.
- Uvođenjem hitnih mjera cilj nam je bio zaustavljanje ključnih parametara deficita i javnog duga i mislim da smo u tome uspjeli – kazao je ministar.
On je rekao da su ciljevi Budžeta za 2014. godinu, između ostalog obuzdavanje prekomjerne potrošnje, i unapređenje fiskalne discipline.
Najavio je donošenje zakona za podsticanje razvoja sjevera zemlje, brojnim fiskalnim mehanizmima, sa ciljem povećanja zaposlenosti i zadržavanja stanovništva u toj regiji.
Direktor Poreske uprave Crne Gore Milan Lakićević kazao je da se patriotizam mjeri izmirenjem poreskih obaveza, no konstatovao je da nivo fiskalne discipline nije na zadovoljavajućem nivou.
Prema njegovim riječima, niski porezi u Crnoj Gori su instrument privlačenja stranih investitora, ali naša zemlja nije poreski raj za of šor kompanije.
- Cilj Poreske uprave su podizanje nivoa fiskalne discipline u Crnoj Gori, veća naplata budžetskih prihoda, snaženje naših kapaciteta i jačanje međunarodne saradnje – rekao je Lakićević.
On je ocijenio da će harmonizacija posebno direktnih poreza sa EU biti politički osjetljivo pitanje, navodeći da se pet direktiva EU odnose na direktne poreze.
Direktor Poreske uprave Srbije Ivan Simič je naveo da se ta zemlja trudi da olakša obveznicima da ispunjavaju svoje poreske obaveze, između ostalog i elektronskim putem.
- Region mnogo zaostaje za EU u elektronskom poslovanju, i u narednih deset godina moramo na tome da radimo. Cilj koji imamo u Srbiji je Poreska uprava bez papira. Previše smo u formalizmu, obrascima koji otežavaju obveznicima ispunjavanje obaveza. U regionu vidim prostor za saradnju na dovođenju poreskih uprava na isti nivo – kazao je Simič.
Predsjednik Borda direktora Jadranskog brodogradilišta Stanko Zloković kazao je da 21. vijek razdoblje globalne konkurentnosti.
- Nacionalni prosperitet se ne nasljeđuje nego stvara i cilj liberalne politike Crne Gore je da privuče što više investitora. Strane direktne investicije su doprinos razvoju ali ne smiju da budu jedino rješenje. Fokus ekonomske politike mora da bude povećanje konkurentnosti domaće privrede – kazao je Zloković.
On je naveo da bi tome, između ostalog, doprinijelo i donošenje novog Zakona o radu koji bi olakšao zapošljavanje i otpuštanje radnika, govorio je o potrebi boljeg povezivanja nauke i privrede, jer prema njegovim riječima one ne sarađuju dovoljno na konkretnim projektima.
- Saradnja je odgovor na svaki izazov i samo saradnja daje konkretne rezultate – zaključio je Zloković, koji je bio i moderator panela.

Kako staviti u funkciju prirodne resurse

Govoreći na finalnom panelu Konferencije, pod nazivom “Kako staviti u funkciju prirodne resurse”, izvršni direktor Telenora Michael Malvebo istakao je da je rast korišćenja mobilnog interneta direktno  povezan sa rastom BDP.
- Telenor, koji sada posluje u 12 zemalja, uložio je dvije milijarde eura u mobilnu telefoniju u prvoj polovini 2013. godine. U Crnoj Gori smo od 1996. godine i imamo namjeru da dugo ostanemo – rekao je Malvebo.
Za dalja ulaganja Telenor traži predvidljiv i otvoren poslovni ambijent, ističe on, dodajući da kompanija nudi šanse za zaposlenje i da to treba da iskoriste mladi ljudi.
Izvršni direktor Azmont investments James Wilson istakao je zadovoljstvo kompanije što posluje u našoj zemlji, jer je, kaže “ovdje lako raditi”.
Kazao je da će Azmont u narednih 36 mjeseci ulagati u naš turizam, govoreći o izgradnji One and Only rizorta tokom čije realizacije će biti upošljeno 6.000 ljudi od čega je 75 odsto lokalna radna snaga ili iz država ex SFRJ.  
Predstavnik Atlas grupe Vladimir Čvorović pročitao je govor predsjednika te kompanije Duška Kneževića koji je bio spriječen da dođe na Konferenciju, a odnosi se na saradnju privrede i državne administracije.
- Saradnju sa administracijom treba da karakteriše efikasnost, te racionalizacija vremena novca i ljudi. Svi smo svjesni potrebe unapređenja efikasnosti državne administracije, koja treba da predstavlja podršku investicijama i biznisu. Krajnji cilj reformi u Crnoj Gori na putu ka EU integracijama i privlačenju novih investicija treba da bude usmjeren da se u ovom sektoru postigne veća efikasnost kroz veći prenos odgovornosti i pružanja veće fleksibilnosti – naveo je u govoru Knežević.
Profesor Filozofskog fakulteta Goran Barović predstavio je prirodne resurse regiona i ukazao na potrebu unapređenja njihovog korišćenja. On je zaključio da je Balkan zanimljiv prostor sa specifičnim uslovima za život i razvoj privrede.
Viši naučni saradnik Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović govorio je o ribarstvu i marikulturi u susret ulasku u EU.  
- Danom ulaska u Evropsku uniju ribarska flota se “zamrzava”, tako da moramo da povećamo njene kapacitete do tad. Od ribarstva godišnje možemo da prihodujemo 25 miliona eura, a sada ta cifra iznosi 10 miliona – kazao je Joksimović, dodajući da je moguće to unaprijediti iskorišćavanjem potencijala i komparativnih prednosti.
Učesnici su čestitali Privrednoj komori na izvanrednoj organizaciji uspješne Konferencije i ocijenili da ona može doprinijeti unapređenju regionalne saradnje. 

FOTO GALERIJA

Izdvajamo