You are here

Suzbijanje stresa zaposlenih, COVID i izgaranje

05/05/2021

Privredna komora Crne Gore organizovala je, u saradnji sa međunarodnom bonitetnom kućom Coface, 5. maja 2021. godine seminar na temu: „Suzbijanje stresa zaposlenih, COVID i izgaranje“.

Uvodne riječi imali su dr Nina Drakić, potpredsjednica Privredne komore Crne Gore i Đorđe Živanović, direktor Coface za Srbiju i Crnu Goru i regionalni direktor projekta Excellent SME, a predavačica je bila dr Jelena Goranović, doktorica psihologije.

Potpredsjednica Drakić je rekla da je seminar prvenstveno namijenjen preduzećima nosiocima Excellent SME sertifikata, ali i svim zainteresovanim koji bi to uskoro mogli postati. 

Ona je podsjetila da se Excellent SME sertifikatom ističu uspješna mala i srednja preduzeća, promoviše njihova izvrsnost, povećava transparentnost funkcionisanja tržišta, omogućava bolja vidljivost kompanija sa dobrom poslovnom praksom i sigurnije poslovanje. Ovim sertifikatom se dokazuje kredibilnost njihovih nosilaca.

Dodala je da izdavanje Excellent sertifikata Privredna komora realizuje u saradnji sa Cofaceom od novembra 2015. godine. Riječ je o regionalnom projektu koji se realizuje u Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji, Rumuniji, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, odnosno njihovim uspješnim malim i srednjim preduzećima.

Drakić je naglasila da su, u trenutnoj situaciji, gdje je COVID pandemija nametnula velike ekonomske izazove kako za firme tako i za cjelokupno stanovništvo, zaposleni u svim sektorima izloženi dodatnim izvorima stresa, što je dijelom proisteklo iz potrebe transformacijom načina rada i cjelokupne radne kulture, te da će se, po svemu sudeći, neke od tih promjena ustaliti i nakon okončanja pandemije.

Đorđe Živanović je istakao izuzetno veliku resertifikaciju u okviru projekta Excellent SME, što ukazuje na dobre poslovne rezultate kompanija nosilaca.

- Preko 80 odsto kompanija je obnovilo sertifikat i imamo 20 odsto porast broja sertifikovanih kompanija – rekao je Živanović, dodajući da je ovaj projekat veoma bitan za unapređenje poslovnog ambijenta jer podstiče domaćinsko vođenje firmi.

Govoreći o pandemiji, on je ukazao da su saobraćaj i turizam naročito pogođeni krizom, dok su ICT, farmaceutska industrija i agrar napredovali.

- Bez obzira na pad BDP-a očekujemo da će proces vakcinacije podstaći rast na globalnom nivou koji je projektovan na 4,3 odsto. Nadamo se da će taj privredni rast prenijeti i na države Zapadnog Balkana – rekao je Živanović.

Dr Jelena Goranović, doktorica psihologije, prezentovala je ovu značajnu temu. Goranović dugi niz godina radi kao konsultant u oblasti kontrolisanja stresa i pospješenja dobrobiti zaposlenih u Velikoj Britaniji.

Ona je govorila o uzrocima stresa i uticaju na naše psiho-fizičko zdravlje i radnu performansu, sindromu izgaranja (burnout), životnim navikama i intervencijama koje pospješuju otpornost na stres i zašto je to od velike važnosti za cijelu organizaciju, te o budućnosti rada nakon pandemije i problemima koje treba preduprijediti.

Goranović je istakla da su uzroci stresa prije svega životne promjene (veze/porodica, selidba, nesrećni slučajevi, zdravstveni strahovi), zatim emocionalni uticaji (pritisci, kulturološki konflikti u firmi, neizvjesnost), fizički uticaji (nedostatak sna, loša ishrana, upotreba alkohola i narkotika, bolest), uticaji životnih okolnosti (dom/kancelarija, prevoz, finansije) i promjene na radnom mjestu (nov posao, mogućnost gubitka posla, povećanje obima posla, unaprijeđenje/nazadovanje, loši odnosi).

Ona je takođe kazala da je COVID-19 pandemija imala veliki uticaj na stres, donoseći brigu za zdravlje, neizvjesnost u vezi posla, materijalnu nesigurnost, promjenu radnih uslova,  brisanje granica između privatnog i poslovnog života, izolovanost, i stres vezan za ‘povratak u normalu’.

Goranović je tokom seminara navela burnout simptome i objasnila kako prepoznati sindrom izgaranja kod sebe i drugih.

-Stres nije problem pojedinca već problem cijele organizacije, a čak 90,000 zaposlenih na Balkanu ima povećan rizik od psiho-fizičkih oboljenja kao posljedica stresa- kazala je ona.

Istakla je da je dobrobit zaposlenih tačniji predskazatelj radne performanse nego zadovoljstvo poslom, i da rezilijentnost ima zaštitni uticaj na psihičku stabilnost, produktivnost i odsustvovanje s posla u visoko napetim radnim sredinama.

 -Dobrobit zaposlenih je u direktnoj korelaciji sa sposobnošću donošenja ispravnih odluka- kazala je Goranović.

Ona je istakla da dobre životne navike i intervencije poboljšavaju otpornost na stres, a da je  edukacija ključ svega.

-Mora se sprovoditi edukacija zaposlenih  kroz načine kontrolisanja stresa (stress management) i efektivno upravljanje vremenom - kazala je Goranović i dodala da su transparentnost i komunikacija važnije nego ikada – redovni formalni i neformalni sastanci, onlajn timskih platformi.

Navela je i da treba sprovoditi edukaciju vezanu za rad od kuće kroz obezbjeđivanje adekvatnih radnih uslova, pružanje informacija i sprovođenje mjera kojima se minimizira rizik zaraze na radnom mjestu, obraćajući posebnu pažnju na znake stresa i izgaranja kod zaposlenih. 

Ona je na kraju zaključila da treba preduprijediti probleme kao što su brisanje granica između privatnog i poslovnog života, izolovanost, i agilna kultura koja predstavlja veću autonomiju ali i veću odgovornost i rizik od izgaranja.