You are here

Karijerna orijentacija učenika nakon završetka stručnog obrazovanja

10/03/2021

Privredna komora Crne Gore i Centar za stručno obrazovanje organizovali su 10. marta 2021. godine okrugli sto na temu „Karijerna orijentacija učenika nakon završetka stručnog obrazovanja“.

Predstavljena je Analiza zapošljavanja učenika srednjih stručnih škola u Crnoj Gori za školsku 2019/2020. godinu, koju je uradio Centar za stručno obrazovanje. U analizi su podaci koji ukazuju iz kojih se stručnih škola učenici zapošljavaju u struci, a iz kojih nastavljaju školovanje.

Dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore, kazao je da je Analiza izuzetno važna za usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada.

- Razvoj karijere učenika nakon završetka srednjeg stručnog obrazovanja je jedan od ključnih indikatora koji se prati u cilju obezbjeđivanja i unapređivanja kvaliteta rada stručnih škola. . Evropski okvir za osiguranje kvaliteta (EQAVET), čije je nacionalno referentno tijelo na teritoriji Crne Gore Centar za stručno obrazovanje je uvrstio ovaj indikator na listu od 10 indikatora koji se prate, a sve u cilju unapređivanja kvaliteta procesa obrazovanja. Praćenje karijere učenika nakon završetka školovanja je jedna od preporuka iz Torino izvještaja za Crnu Goru koju je potrebno realizovati i shodno tome je uvrštena u Akcioni plan za 2020-2021. godinu u okviru Strategije stručnog obrazovanja 2020-2024 – kazao je Perazić.

Prezentaciju na temu okruglog stola imao je Vlado Koprivica rukovodilac Odjeljenja za kvalitet i kontinuirani profesionalni razvoj Centra za stručno obrazovanje. Analiza je urađena na osnovu dobijenih podataka od stručnih škola i uključuje broj učenika koji su završili obrazovanje u okviru obrazovnog programa, upisali fakultet, našli posao u struci i van nje, odnosno ostali nezaposleni.

- Školske 2019/2020. godine kroz 56 obrazovnih programa obrazovanje je završilo 4005 učenika, a nastavilo 1871 učenika ili 47%. Zaposlen je 1101 učenik ili 27% dok je od ukupnog broja zaposlenih, u struci zaposleno 427 učenika ili oko 39%. Nezaposlenih učenika je 790 ili 20% dok škole nemaju podatke za 6% učenika – navodi se u Analizi.

Gledano po programima najviše zaposlenih u struci u odnosu na broj zaposlenih nakon završetka obrazovanja jesu zanimanja iz sektora zdravstva i socijalne zaštite. Za neka zanimanja, poput medicinski kozmetičar, zubno-stomatološki tehničar, fizioterapeut, medicinski laboratorijski tehničar, farmaceutski tehničar procenat je izuzetno visok i iznosi preko 80%.

U oblasti ugostiteljstva za zanimanja konobar, kuvar, tehničar usluživanja, tehničar kulinarstva, poslastičar procenat zaposlenih u struci u odnosu na broj zaposlenih iznosi preko 50%. U okviru sektora saobraćaj i pomorstvo najviše zaposlenih u struci je u okviru zanimanja nautički i brodomašinski tehničar i procenat zaposlenosti je u struci je preko 50%. Iz oblasti mašinstva i obrade metala najviše zaposlenih u struci je u okviru zanimanja automehaničar 87% i automehatroničar 66%. Nakon završetka OP Frizer oko 60% učenika se zaposli u struci.

Najviše učenika 646 ili 17% je završilo OP Ekonomski tehničar, od čega je zaposleno svega 34 učenika, dok su u struci zaposlena 2 učenika. OP Turistički tehničar završilo je 265 učenika od čega je zaposleno svega 35 učenika dok je u struci od broja zaposlenih ukupno 15. OP Pravno-administrativni tehničar završilo je 174 učenika, od čega je zaposleno 4 učenika, a nijedan u struci. Iz sektora elektrotehnike i informacionih tehnologija procenat zaposlenosti učenika nakon završetka programa je najveći za programe elektrotehničar telekomunikacija 37% (u struci zaposleno svega 10% od ukupnog broja zaposlenih), kao i elektrotehničar energetike 33% (u struci zaposleno preko 60% ukupno zaposlenih), dok je za ostale programe procenat zaposlenosti oko 20% ili niži. Najviše učenika nastavlja obrazovanje sa obrazovnih programa ekonomski tehničar 74%, pravno-administrativni tehničar 78%, farmaceutski tehničar 67%, turistički tehničar 63%, zdravstveni tehničar 57% i drugih, naveo je Koprivica.

- Kako dobijene podatke iskoristiti u narednom periodu? Neophodno je pratiti destinacije učenika nekoliko narednih godina nakon završetka školovanja, uticati na upisnu politiku u stručnim školama i uspostaviti saradnju sa ZZZCG i Poreskom upravom kako bi se mehanizam praćenja učenika nakon završetka školovanja unaprijedio – zaključeno je na skupu.

Prezentacija je podstakla brojne diskusije predstavnika institucija i privrede. Potenciran je izuzetan kvalitet predstavljene analize, ali i sugerisana potreba da naredne uključe i podaci koliko je djece završilo srednje stručne škole redovno ili vanredno, da li svršeni đaci nastavljaju školovanje na srodnim ili različitim fakultetima. Istaknuto je da je zabrinjavajuć podatak da od 3832 učenika koji su obuhvaćeni istraživanjem njih svega 434 zaposli u struci, a da 47 odsto nastavi školovanje, jer prema ocjeni učesnika u diskusiji djeca su pogrešno usmjerena. Zato je na skupu istaknuta važnost konsultovanja savjetnika za karijernu orijentaciju, te predloženo da se tranzitnim planovima kojima se sada prate djeca sa posebnim potrebama u obrazovanju obuhvate i drugi učenici što bi bio veliki iskorak u sistemu obrazovanja. Karijerno napredovanje, rečeno je na okruglom stolu, treba da predstavlja simbiozu poslodavaca i obrazovnih institucija. Učesnici skupa su informisani i o programu Prilike koji razvija UNICEF u saradnji sa ADP Zid, a doprinosi kvalitetnom usmjeravanju adolescenata ka tržištu rada.