You are here

Izvoz - nužnost i šansa

26/03/2014

U interesu ukupnog privrednog rasta potrebno je u vladinim politikama dati prioritet izvozu roba i usluga, te izraditi cjelovitu strategiju rasta izvoza koja, kroz koordinirane aktivnosti nadležnih organa, treba da doprinese realizaciji ovog cilja, ocijenjeno je na okruglom stolu „Izvoz - nužnost i šansa” koji je Privredna komora organizovala 26. marta 2014. godine.

Na skupu u kojem su, pored brojnih privrednika, učestvovali predstavnici Vlade, Evropske unije, Svjetske banke, GIZ, finansijskih institucija i fakulteta‚ Komora je predstavila Analizu spoljnotrgovinske razmjene.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković istakao je da tema okruglog stola zavrijeđuje izuzetan značaj i ozbiljno razmatranje subjekata ekonomske politike, uvažavajući izuzetan značaj problematike uvoza i izvoza, posebno u svijetlu činjenice da su rezultati koje Crna Gora ostvaruje u spoljnotrgovinskoj razmjeni zabrinjavajući. On je naglasio da izradom inicijalnog materijala i organizacijom ovog skupa Komora želi da da doprinos naporima Vlade u kreiranju što kvalitetnijeg privrednog ambijenta i uspješnije privrede u Crnoj Gori.

- Bilansi nacionalne ekonomije pokazuju kontinuirani i rastući spoljnotrgovinski deficit u razmjeni roba i usluga sa inostranstvom. Ovi trendovi su uočljivi i u onim privrednim granama u kojima Crna Gora posjeduje bogate potencijale, značajne proizvodne kapacitete i dugu tradiciju proizvodnje visoko kvalitetnih proizvoda. Takva kretanja su dugoročno neodrživa i zahtijevaju podršku potpunijem korišćenju raspoloživih resursa, osposobljavanju domaćih firmi za prilagođavanje kvaliteta menadžmenta i ukupnog poslovanja visokim zahtjevima konkurentnosti na nacionalnom, a posebno na internacionalnom nivou – kazao je predsjednik Komore.

Mijušković je apostrofirao značaj investiranja u proizvodnju posebno u izvozno orijentisanu.

-Deficit tekućeg računa (platnog bilansa) dostizao je brojku od 40 posto BDP-a, a deficit u bilansu robe čak 65 posto BDP-a. Ako pojednostavimo, to znači da potrošimo više od 40 posto od onoga što proizvedemo. Taj je veliki deficit djelimično pokrivan stranim investicijama, koje su rijetko odlazile u proizvodne sektore sposobne za stvaranje izvoznog proizvoda. S toga, smatram da je prije svega nužno da podstičemo investicije u proizvodni sektor, i to izvozno orjentisanu proizvodnju. Šanse postoje budući da ima interesovanja investitora da ulažu u proizvodnju energije, poljoprivrednu proizvodnju, agroindustriju, drvopreradu, kao i metalsku industriju, ocijenio je predsjednik.

Ključni faktori ograničenja rasta izvoza su, smatra, mali kapaciteti, usitnjenost proizvodnje, niska diverzifikovanost tržišta, kao i nedovoljna konkurentnost privrede.

- Crna Gora uvozi i one proizvode koje proizvodi ili ih može proizvesti u količinama dovoljnim za pokrivanje vlastite tražnje. Takvo stanje i trendovi su neodrživi i zahtijevaju sistemski pristup i posvećenost kako javnog, tako i privatnog sektora –rekao je predsjednik Komore.

Privredna komore Crne Gore je proteklih godina kreirala niz projekata koji imaju za cilj pomoć u osposobljavanju kompanija za uspješniji izvoz, i radila na njihovoj realizaciji.

- To se posebno odnosi na projekat „Dobro iz Crne Gore”, čiji je sadržaj nacionalno brendiranje domaćih proizvoda natprosječnog kvaliteta. U predstojećem vremenu posebno je značajno da domaći privredni subjekti još dosljednije primjenjuju marketing poslovnu filozofiju koja se temelji na zadovoljavanju potreba i želja potrošača kao primarnom cilju, kao i nužnosti razumijevanja i primjene strategija brendiranja bez kojih se ne može računati na konkurentnost u dužem roku – rekao je Mijušković.

U okviru podrške rastu izvoza ova asocijacija organizuje i niz konkretnih oblika edukacije, sajamske nastupe, promociju proizvoda i usluga, poslovne forume i B2B susrete, informisanje izvoznike, izdaje dokumenta potrebna za izvoz (TIR I ATA karneti, sertifikate o porijeklu).

Spoljnotrgovinsko poslovanje Crne Gore karakteriše visok stepen liberalizacije, nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom i deficit tekućeg računa platnog bilansa.

Na okruglom stolu je istaknuto da povećanje izvoza, koje bi doprinijelo uravnoteženju spoljnotrgovinskog bilansa, nužno ima intersektorski karakter i iziskuje usaglašeno djelovanje.

- Na širem, makroekonomskom planu, smatram da je od ključne važnosti za unapređenje izvoza razvijanje institucija i ostvarivanje višeg nivoa usklađenosti usluga koje pružaju državni organi i relevantne društvene institucije sa prioritetnim potrebama aktuelnih i potencijalnih izvoznika. Nezaokružen sistem podrške i nedovoljan stepen koordinacije doprinosi preklapanju aktivnosti i postizanju skromnih rezultata. Neophodan je proaktivan stav u pogledu politike i strategije izvoza čija vizija bi bila usmjerena na stvaranje povoljnijeg bilansa, odnosno, znatno veće pokrivenosti uvoza izvozom. Ostvarivanje tog cilja iziskuje ambiciozniji, ofanzivniji i organizovaniji nastup domaćih kompanija na inostranim tržištima, a od Vlade Crne Gore, odnosno nadležnih institucija, kvalitetniju podršku koja će im olakšati uključivanje u trgovinske tokove. Samo na taj način, uz stalno podizanje svijesti o benefitima izvoza, dodatno će se ohrabriti postojeći i stvarati novi izvoznici – zaključio je Mijušković.

Konkurentnost

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Vujica Lazović ukazujući na izuzetni značaj teme okruglog stola rekao je da se ona u konačnom odnosi na konkurentnost crnogorske ekonomije koja je u vrhu prioriteta ekonomske politike Vlade.

-Učlanjenje naše zemlje u Evropsku uniju podiže konkurentnost Crne Gore na viši nivo, kako po po pitanju lakšeg plasiranja roba tako i po pitanju postizanja standarda u njihovoj proizvodnji odnosno plasmanu. Moram da iskažem dozu zabrinutosti, u vezi sa prethodnom konstatacijom,  jer dio naše privredne javnosti očekuje da ćemo činom učlanjenja, po prirodi stvari, biti konkurentniji što nije tačno, već moramo napraviti izuzetno zahtjevan proces transformacije pojedinačno svake naše kompanije, kao i cjelokupnog ekonomskog sistema, jer je EU velika zajednica ekonomski konkurentnih kompanija, rekao je potpredsjednik Lazović.

On je potom kazao da se konkurentnost jedne zemlje mjeri njenim izvoznim kapacitetima, a koliko je ona sposobna za izlazak na strana tržišta zavisi od njenog nasljeđa, strukture ekonomije kao i ekonomske politike. Govorio je o visokom deficitu spoljnotrgovinske razmjene Crne Gore  kao i o bilansu računa usluga koji bilježi konstantan suficit posljednjih godina. 

-Konkurentnost crnogorske ekonomije je prioritet Vlade Crne Gore. Sve sektorske politike i strategije su usmjerene u tom pravcu tj. učiniti kokurentnim crnogorski proizvod i uslugu na međunarodnom tržištu. Da bi to postigli potrebno je učiniti strukturu ekonomije diferenciranom u pravcu potencijala naše zemlje na turizam energetiku, poljoprivredu i industriju. Konačno smo izašli iz zablude da u Crnoj Gori možemo sve – pokušavali smo od teške industrije preko prehrambene, prerađivačke do visoke tehnologije, tekstilne industrije itd. Kroz surovu prošlost, koju smo svi zajedeno proživjeli, stekli smo nauk da se diferencirano odnosimo prema tome šta su prioriteti odnosno šanse da finansiranjem pojedinih sektora budemo konkurentni, smatra Lazović. 

Vujica Lazović je, potom, govorio o konkretnim aktivnosti Vlade na ovom području kao o predstojećim planovima.

- Vlada po ovom pitanju sprovodi strukturne  reforme koje se odnose na tržšte rada, sistem obrazovanja, zdravstva penzija i socijale. Mi sprovodimo i fiskalnu konsolidaciju uz pokušaj najmanjih negatvnih učinaka na ekonomski sistem. Imamo namjeru unaprijediti poslovni ambijent, rasteretiti ga barijera u smislu dozvola, poreskih plaćanja, efikasnog pravosuđa, čime iz godine u godinu unapređujemo poziciju na rejting listama. Pored dosta učinjenog veliki posao je pred nama. Uloga države je u stvaranju institucionalnog okvira koji će biti pogodan za diferencijaciju proizvodnje u smislu zadovoljenja domaće potražnje i njene konkurentnosti u kvalitetu i cijenama na međunarodnom tržištu. U tom procesu jednaku važnost dajem kako stranim tako i domaćim investicijama. Jedan od bitnih faktora jeste i da se vrati optimistički duh nacije, jer smo često zatrpani pesimističkim pristupom pa i dalje u ozbiljnim krugovma i raspravama možete čuti tezu, u kontekstu ili podkontekstu, da su Crnogorci neradni, da nijesu inovativni, da nijesu kreativni itd. Potom da ne mogu iskoristiti resurse koji im stoje na raspolaganju počev od vode, šuma, energetike. Očekujem da će ova rasprava biti jedan od pozitivnih signala u pravcu podizanja optimističkog duha, zaključio je potpredsjednik Vlade.

Deficit

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović ocijenila je da rezultati ostvareni tokom prethodnog petogodišnjeg perioda pokazuju da je kod nas niža pokrivenost uvoza izvozom nego kod drugih.

 - Pokrivenost uvoza izvozom daleko je niža nego u drugim zemljama – dok je kod nas bila 21,2%, u Srbiji je iznosila 71,1%, Hrvatskoj 56,0%, BiH 56,4%, Makedoniji 64,6%, a u zemljama EU - Njemačkoj 122%, Austriji 96,6%, Poljskoj 98,5%, Sloveniji 97,6%. – rekla je Filipović.

Prema njenim riječima, ukoliko robnom prometu dodamo usluge, tada je učešće trgovinskog bilansa u BDP-u znatno povoljnije i iznosi 21%, dok pokrivenost uvoza izvozom robe i usluga prelazi 65%. U bilanse prometa sa inostranstvom najčešće uključujemo i strane direktne investicije, čije je učešće u BDP-u 2013. godini iznosilo (prema procjenama/preliminarnim podacima) 10%.

- Vjerujem da se sa pravom pitamo zašto rezultati robne razmjene nijesu povoljniji, posebno kada imamo u vidu izvještaj o lakoći poslovanja/Doing business Svjetske banke, koji Crnu Goru, od ukupno 189 država svijeta, rangira na 44. mjesto. Od država regiona bolje su rangirane jedino Makedonija (25 mjesto) i Slovenija (33 mjesto). Razlozi tome su, osim premalih kapaciteta, usitnjenost proizvodnje, niska diverzifikovanost tržišta, kao i nedovoljna konkurentnost privrede, a takođe i različite interne, te eksterne barijere koje se pojavljuju u realizaciji prometa - navodi potpredsjednica.

Prema podacima MONSTAT-a, 1.146 crnogorskih kompanija je izvozilo tokom 2013. godine, dok je broj uvoznika bio gotovo pet puta veći, i iznosio je 5.434. Izvoz u vrijednosti većoj od 100.000 eura realizovalo je 188 kompanija, a uvoz iste vrijednosti zabilježen je kod 1.365 kompanija. Pretežnih izvoznika – kompanija koje su više izvozile nego uvozile - bilo je 392.

Visok spoljnotrgovinski deficit, podsjeća se, odnosno niska pokrivenost uvoza izvozom, bilo je prioritetno pitanje (traženje rješenja) u skrininzima za više poglavlja Acquisa.

Ona je takođe iznijela da značajniji iskorak u ostvarivanju ovog cilja zahtijeva tijesnu kontinuiranu saradnju i djelovanje svih subjekata ekonomske politike.

- Podsticaj izvoza realizuje se kroz informisanje izvoznika, savjetodavne usluge, istraživanje i pomoć izvoznicima, edukacije i promotivne aktivnosti. Ove mjere treba da doprinesu jačanju konkurentnosti domaćih proizvoda. Konkurentnost se može povećati i sistemskim mjerama, kroz eliminisanje korupcije, smanjenje administrativnih barijera, kao i uklanjanje aktuelnih ograničenja poslovanju (nelikvidnost, pristup finansiranju, poslovanje u neformalnom sektoru…) – objasnila je Filipović.

Predstavnica Svjetske banke Danijela Vukajlović Grba  je istakla  da se izvoz može povećati unapređenjem investicionog ambijenta, poboljšanjem infrastrukture, povezivanjem i edukacijom malih proizvođača. Grba smatra da investiciona klima opredjeljuje i pokretanje i uspješno vođenje biznisa. Ocijenila je da Crnoj Gori predstoji još mnogo aktivnosti koje je neophodno realizovati kako bi se poboljšao investicioni ambijen

Riječ privrednika

Predsjednik Odbora direktora Jadranskog brodogradilišta Stanko Zloković, navodi da bi se ostvario pozitivan rezultat neophodno je poći od postojećih izvoznika, kojima treba pomoći. Ukoliko se te firme prepuste same sebi, teško će se ostvariti neki napredak u izvozu, kazao je on.
Privrednici su ukazali na značaj i kvalitet Analize spoljnotrgovinske razmjene i smatraju da će ona pomoći svim proizvođačima, naročito izvoznicima.
Branko Pejović, kompanija Zrnožit, smatra da crnogorski proizvođači ne mogu biti konkurentni na stranom tržištu zbog visokih kamatnih stopa te očekuje promjenu bankarske politike. Problem je, smatra on, i što su naši proizvođači mali i usitnjeni te rješenje vidi u udruživanju tj. stvaranju klastera. Po mišljenju Tomislava Čelebića, kompanija Čelebić, za izvoz je neophodan kontinuiran kvalitet proizvoda što podrazumijeva investicije. Čelebić šanse za povećanje izvoza vidi, između ostalog,  u proizvodnji hrane, naročito organske,  koju bi proizvođači plasirali velikim turističkim objektima na našem primorju. Verica Maraš, direktorica Plantaža, je ocijenila da je najbitnije pametno investirati i istakla da je vino jedini proizvod Crne Gore gdje ostvarujemo suficit. Takođe je ukazala na neophodnost većeg ulaganja u realni sektor, povezivanja proizvođača, kao i povezivanja sa regionom i konstatovala da je najbolji izvoz ,,izvoz na kućnom pragu“. Profesor Biotehničkog fakulteta Milan Marković ocijenio je da poljoprivreda treba više da izvozi, da moramo razvijati primarnu poljoprivrednu proizvodnju, koja dosta košta, te da za nju moramo opredijeliti više sredstava iz agro buzđeta.

Preporuke

- U cilju postizanja povoljnijeg trgovinskog bilansa sa inostranstvom potrebno je: odrediti izvoz za prioritet i definisati mjere, aktivnosti i instrumente za realizaciju ciljeva. Rast izvoza podstakao bi širenje znanja, vještina i resursa, i doveo do intenzivnijeg zapošljavanja i ukupnog privrednog rasta; veći i raznovrsniji izvoz realizovati uz podršku svih institucija koje prate preduzetništvo; poboljšati sposobnost izvoznika da budu konkurentni na međunarodnom tržištu; povezivanjem izvoznih preduzeća, sektorskim, teritorijalnim i drugim interesnim povezivanjem, podstaći tržišnu integraciju; snažnije promovisati ponudu preko crnogorskih misija u inostranstvu, putem foruma, B2B sastanaka; podstaći banke da izvoznicima daju veći pristup kreditima; ukloniti postojeće trgovinske barijere; osigurati sertifkaciju koja bi omogućila prisutnost crnogorskih proizvoda na određenom tržištu; brendiranjem proizvoda i usluga unaprijediti prepoznatljivost i poziciju na tržištu; privlačiti izvozno-orijentisane strane direktne investicije, te aktivno tražiti multinacionalne kompanije koje bi izabrale Crnu Goru za bazu svog poslovanja u ovom regionu, posebno u oblastima turizma, energetike, poljoprivrede i prehrambene industrije, šumarstva i drvoprerade; uspostaviti efikasan institucioni okvir za podsticanje i promociju izvoza; uvođenje odgovarajućih podsticaja koji usmjeravaju odabir obrazovanja, podsticaji za učešće na tržištu i podsticaji za preduzetništvo i investicije; Osnovati forum uz učešće zainteresovanih strana (vlada, privatni sektor, istraživači) posvećen praćenju rezultata I definisanju novih mjera za unapređenje izvoza – zaključuje se u Analizi koju je uradila Komora.