You are here

Tajna je suština svake nauke

01/03/2014

Mr Živko Andrić, najbolji inovator-pronalazač u 2013. godini - Najbolji inovativni projekat u Crnoj Gori za 2013. godinu odnosi se na kompleksan hemijski razvojni projekat koji obuhvata proizvode za izazivanje kiše, za razbijanje magle, za potrebe pirotehnike, i druge, koji nalaze široku primjenu u mnogim granama industrije.

Živko Andrić, direktor Razvojno-istraživačkog centra u AD „POLIEX“ u Beranama, najbolji je inovator-pronalazač u 2013. godini, a ovo prestižno priznanje dodijelilo mu je Ministarstvo nauke Crne Gore.
Naučno-istraživački rad predstavlja jedan od najvažnijih resursa današnjice kako u domenu visokih tehnologija tako i u svim oblastima ljudskog djelovanja. Ili, u savremenom svijetu je odavno prepoznato da razvoj društva dominantno zavisi od primjene naučnih i tehnoloških dostignuća.
 
Zato smo razgovor sa gospodinom Andrićem započeli pitanjem o njegovom viđenju nauke i istraživačkog rada, o primjeni naučnih dostignuća, o naučnicima, njihovom raskošnom duhu i stvaralaštvu.
Ž. Andrić: Vaše pitanje je izuzetno kompleksno, bolje reći višeslojno, što izuskuje isto takav odgovor, a to nije nimalo lak zadatak. Naime, problemi koji su obuhvaćeni Vašim pitanjem, a koji se tiču ljudske kreativnosti, znanja, istraživačkog duha itd, već su po sebi dovoljno složeni da bi se oni ponaosob morali predhodno razmatrati , kako bi odgovor na Vaše pitanje imao nekog smisla.
To bi zahtjevalo mnogo prostora i vremena, a ponajviše potrebnog znanja i odgovornosti za izrečeno i napisano.
Uz jednu takvu iskrenu ogradu, usuđujem se, ne bez zebnje, da iz svog ugla kažem nekoliko riječi na ovu više nego izazovnu temu, o kojoj je toliko toga objavljeno i napisano u mnogim vremenima i kulturama, često i od najvećih autoriteta. Ali, takav pristup,iako duboko opravdan, odveo bi nas suviše daleko i u mnogo čemu prevazišao svrhu ovog razgovora,o čemu moramo voditi računa.
Mi krećemo sa blistavim osvrtom Alberta Einsteina na ovu temu: „ Najljepše što možemo doživjeti je ono tajanstveno. To je temeljni osjećaj koji stoji u zametku svake nauke i umjetnosti. Ko ga ne poznaje, ko se ne može čuditi, ko se ne može više diviti, taj je takoreći mrtav, a njegovo oko ugašeno.
Meni je dovoljna misterija vječnosti života i svijesti i naslućivanje o čudesnoj građi postojanja, kao i stalno stremljenje prema shvatanjima, makar i sasvim malog dijela razumnosti, koje se izražava u prirodi“.
Dakle, veliki naučnik, baš kao veliki filozof i veliki umjetnik, obdaren je posebnim darovima: DAROM ČUĐENJA I DAROM DIVLJENJA.
Sve što je veliko u ljudskom stvaralaštvu, sve što su do danas stvorili genijalni ljudi svih epoha, potiče iz ovog temeljnog osjećanja pred misterijom svijeta.
Tu se zasniva istinska nauka, kao jedna od „blistavih baklji ljudskog duha“, odnosno kao dio sveukupne kulture, koja je pojednostavljeno, rečeno, uslovljena samo jednim: „smislom za probleme“ (Otto Weininger).
U praktičnoj ravni na „smisao za probleme“ nadovezuje se prirodno „smisao za zadatke“ , tj. „smisao za probleme mora biti priveden u djelo, i to on uvijek biva kada su čovjeku problemi na srcu“ (Otto Weininger).
U najkraćem, eto mogućeg odgovora na Vaše pitanje: istaknuti čovjek nauke, kao i kulture uopšte, razlikuje se od drugih ljudi po tome što najdublje “proživljava probleme zahvaljujući svojoj najdubljoj individualnosti.“ (Otto Weininger).
Ali, da se razumijemo: ono čime se ja bavim je primijenjena nauka tj. tehnika, koja je usmjerena na praktično rješavanje zadataka, prožeto uvijek onim istim DUHOM PRONALAŽENJA koji zrači iz samog jezgra nauke. Na taj način sve naprijed rečeno o nauci i o velikim žrecima nauke i kulture dobija svoj pravi smisao-veliki naučnici otvaraju nove prostore, koje, potom, zaposjedaju tehnika i tehničari, u najboljem značenju tih riječi.
Glasnik: Govorili ste o veličanstvenom integritetu naučnika, o njihovoj kreativnosti, izuzetnom znanju, istraživačkom duhu i posvećenosti, opčinjenosti ovoj, za razvoj društva, izuzetno važnoj djelatnosti. Da li ste saglasni sa poznatom izrekom da „kada jednom kad uđete u fantastični svijet nauke u njemu zauvijek ostajete”?
Ž. Andrić: Kao što je naprijed rečeno, naučnika „muče“ problemi, oni mu toliko prirastaju za srce da se može govoriti o opsednutosti. „Naučnik je opsjednut osjećanjem za univerzalnu kauzalnost“ – poznate su riječi Alberta Einsteina.
U vezi sa ovim smatram uputnim podsjetiti na još jednu, toliko puta citiranu Einstein-ovu izreku: „ Nijedan problem ne može se riješiti na nivou svijestu na kojem je začet“.
Ova jezgrovita opaska, s jedne strane, na neuporediv način objašnjava suštinu svake umne djelatnosti, posebno ideju razvoja kao neminovnosti, doduše u implicitnoj formi, a sa druge strane, ukazuje na „osuđenost“ onog ko „živi“  probleme da ih sam rješava!
„Više volim otkriti jedan uzrok nego biti persijski car“ – ustvrdio je Demokrit prije ravno 25 vjekova.
To su po mom dubokom uvjerenju glavni razlozi zašto naučnik „kada jednom uđe u fantastični svijet nauke u njemu zauvjek ostaje“, kako Vi s pravom sugeriše Vašim pitanjem.
Glasnik: Nagradu ste dobili za najuspješniji patent - inovativno rješenje. O čemu je zapravo riječ? Šta ste novo uradili?
Ž. Andrić: Nagrada se odnosi na najbolji inovativni projekat u Crnoj Gori za 2013. godinu, čija je suština jedan cjelovit i kompleksan hemijski program za potrebe pirotehnike, ali ne samo za potrebe pirotehnike, jer mnogi od proizvoda obuhvaćenih ovim razvojnim projektom nalaze široku primjenu u mnogim granama industrije.
Radi se o čitavom setu hemikalija koje se proizvode za specifične namjene, što zahtjeva specifične i orginalne postupke i procedure (tehnologije).
Glasnik: Kakvu funkciju ima Vaš pronalazak? Gdje je primjenljiv?
Ž. Andrić: Posebno ističem set proizvoda za tzv „rain inducer“ , sredstvo za izazivanje kiše, kao i sredstvo za razbijanje magle, koji se proizvode saglasno najstrožim mogućim i važećim zahtjevima u pogledu niza fizičko- hemiskih karakteristika, što podrazumijeva hemikalije takođe najvišeg mogućeg kvaliteta.
Druga grupa proizvoda koju želim da istaknem su perhlorati. I ovdje se radi o setu proizvoda koji se proizvode po orginalnim procedurama i to u visokom kvalitetu, koji je uslovljen osjetljivim poljem primjene perhlorata uopšte.
Uz amonijum perhlorat, sa već uspostavljenom proizvodnjom, ovdje naglašavam litijum perhlorat (razvojni projekat), koji je poznata sirovina u proizvodnji litijumovih baterija, jedne od najatraktivnijih istrazivačkih tema današnjice.
Tu je i čitav niz drugih hemikalija širokog spektra primjene sa kojima snabdjevamo nekoliko velikih sistema u regionu.
Glasnik: Koliko dugo se bavite istraživačkim i razvojnim projektima i kako bi  opisali to stvaralaštvo?
Ž. Andrić: Cijeli radni vijek, a to je skoro četiri decenije, bavim se istraživanjem i razvojem.
Prvih 10 – godina moje radne karijere proveo sam na Univerzitetu u Tuzli, a preostalo vrijeme,uz neke pauze, bavim se razvojem, uglavnom sa mjesta rukovodioca razvoja, u nekoliko poznatih podgoričkih firmi.
Još uvijek radim svoj posao sa potrebnom strašću, što podrazumijeva cjelodnevno angažovanje, od čega na rad u laboratoriji trošimi veći dio vremena.
Glasnik: Da li kompanija u kojoj ste zapošljeni stimuliše naučno istraživački rad?
Ž. Andrić: Koliko je meni poznato AD „Poliex“ je jedina firma u Crnoj Gori koja je prepoznala razvoj kao svoju glavnu šansu.
Više od toga, firma je smogla snage da objedini svoj razvoj u okviru multidisciplinarnog Razvojno- istraživačkog centra koji je prošle godine i formalizovan, a čiju suštinu čini niz atraktivnih razvojnih projekata iz nekoliko oblasti tehnike.
Zavidna infrastruktura,moderno opremljena laboratorija, postojeći kadar i planirana saradnja, ulivaju optimizam da će projekti biti uspješno realizovani.
Glasnik: Kakvi su uslovi za bavljenje ovom djelatnošću u Crnoj Gori?
Ž. Andrić: Ono što je zadesilo naše firme, tj. masovno zatvaranje i propadanje, moglo bi se uslovno podvesti pod jedan jedini razlog: izostanak svijesti o tome da je firma bez ravoja osuđena na propast. Tako se jedino može objasniti, pored niza drugih firmi, propast ulcinjske Solane, odnosno proizvodnje kuhinjske soli.
Opštepoznato je da je natrijum hlorid jedna od najvažnijih sirovina neorganske hemijske tehnologije; od približno 15.000 – 16.000 (slovima: petnaest - šesnaest hiljada!)proizvoda koji za osnovu imaju kuhinjsku so, nama nije pošlo za rukom da spakujemo makar jednu slanu kupku, iako se radi o solani na Mediteranu.
Preko ovog primjera mogu se zorno sagledati uslovi za bavljenje ovim poslom u Crnoj Gori, ali kao sličan primjer mogla bi poslužiti bilo koja firma u Crnoj Gori koju je u međuvremenu zadesila slična sudbina.  
Da ponovim: „Poliex“ je jedini svijetao primjer u Crnoj Gori; ovoj firmi je pošlo za rukom ne samo da opstane,već i da krene novim putem.
Glasnik: Jeste li imali priliku da, boraveći u inostranstvu, uporedite naša i strana dostignuća u nauci? Kada bi na ovom polju mogli da uhvatimo korak sa svijetom?
Ž. Andrić: Ne bih mogao dati precizniju uporednu ocjenu stanja kod nas i u svijetu, jer je zato potreban dublji uvid koji ja, nažalost, nemam.
U svakom slučaju, mislim da je realno stanje kod nas toliko porazno da nema elemenata za bilo kakva upoređivanja, makar sa svijetom kome težimo, a to je Evropa.
Zadnje što sam vidio vani, bile su laboratorije Instituta za hemijsko i biohemijsko inženjerstvo na Danskom Tehničkom Univerzitetu (DTU) u Kopenhagenu. Bio sam impresioniran,ali i poprilicno frustriran, onim što sam vidio na tom Univerzitetu. Otuda možda i moj izrazeni pesimizam iz predhodnog stava.
Glasnik: Sarađujete li sa domaćim i inostranim istraživačima? Da li konstantno pratite najnovija svjetska dostignuća iz oblasti kojom se bavite?
Ž. Andrić: Pod okrivljem Razvojno istraživačkog Centra (RIC) već je uspostavljena saradnja sa nekoliko fakulteta i insituta, od čega ovom prilikom ističemo: Metalurško – tehnološki fakultet Podgorica; Elektrotehnički fakultet, Podgorica; Politehnika, Univerzitet Kirov, Rusija; Natural History Museum,London,UK; Sloboda, Čačak; Krušik, Valjevo; CEMAK, Skoplje.
Što se tiče pitanja praćenja najnovijih dostignuća iz oblati kojim se bavim, a to je industrijska kristalizacija, mogu reći da pratim šta se događa u ovoj oblasti, i to u mjeri koju određuju naše ukupne okolnosti.  

Nike Sneakers Store | Nike Air Max 270