You are here

Marković: Rast ekonomije naredne godine preko četiri odsto

30/12/2019

Tradicionalni godišnji sastanak privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima održan je 30. decembra 2019. godine u Privrednoj komori Crne Gore. Na sastanku su razmotreni rezultati ostvareni u godini na izmaku, te ukazano na iskorake i izazove na putu ekonomskog razvoja.

Predstavljena je analiza „Crnogorska privreda u 2019. godini“ koju je uradila Privredna komora.

U radu skupa, pored premijera Duška Markovića i privrednika, učestvovali su predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, ministri finansija Darko Radunović, ekonomije Dragica Sekulić, rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, te državni sekretari u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Dragana Čenić i poljoprivrede i ruralnog razvoja Đuro Žugić.

Skupom je moderirao potpredsjednik Komore Ivan Saveljić.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović je podsjetio na aktivnosti ove asocijacije u 2019. godini čijoj realizaciji je doprinijelo partnerstvo sa Vladom – organizaciju konferencija, učešće u definisanju Strategije pametne specijalizacije, promociju privrede na međunarodnim sajmovima i kroz projekat „Domaći ukusi“, sertifikaciju opština sa povoljnim poslovnim ambijentom.

- U ovoj godini privređivano je u zdravom poslovnom ambijentu, stalno opadajuće nazaposlenosti, niske inflacije, rasta investicija i finansiranja potrošnje iz realnih izvora, što su pokazatelji koji, zajedno sa postignutim ekonomskim rastom, zaslužuju da budu naglašeni i pohvaljeni – rekao je Golubović.

Ostvarena ekonomska stabilnost i privredni rast temelj su za pokretanje novog investicionog ciklusa, prvenstveno kroz planirane projekte u saobraćaju, energetici, turizmu i poljoprivredi. Nove investicije dolaze na osnovu utemeljenih očekivanja da će se nastaviti povoljni trendovi u našoj ekonomiji, uključujući kontinuirano usklađivanje regulatornog okvira sa evropskom pravnom tekovinom.

Prema njegovim riječima, Crna Gora pravi krupne iskorake u razvoju saobraćajne infrastrukture koja će, uz bolje korišćenje lučkih kapaciteta, doprinijeti pozicioniranju naše države kao tranzitnog čvorišta regiona. Od izgradnje autoputa mogu se očekivati pozitivni multiplikativni efekti u relativno kratkom periodu. Dodao je da su značajni rezultati postignuti i u vazdušnom saobraćaju, što pokazuje rekordan broj putnika koje bilježe Montenegroairlines i naši aerodromi.

Završetak elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije je pokazao da naša privreda može ravnopravno da učestvuje u realizaciji projekata od strateškog značaja za Evropu, smatra on.

- Podmorski kabal, zajedno sa planiranim investicijama u nove hidro, vjetro i solarne elektrane, otvara mogućnost za ekspanziju našeg energetskog sektora i prerastanje Crne Gore u značajnog izvoznika električne energije, što će doprinijeti smanjenju deficita robne razmjene – rekao je Golubović i naglasio značaj termoelektrane u Pljevljima za stabilnost energetskog sistema.

I u ovoj godini su postignuti impresivni rezutati u turizmu. Predsjednik ocjenjuje da izgrađeni hotelski kapaciteti visoke kategorije i drugi turistički sadržaji, učvršćuju status Crne Gore kao prestižne turističke destinacije. Naša zemlja, a posebno Kotor, prepoznati su kao jedno od vodećih kruzing odredišta u istočnom Mediteranu, dok dodatni kvalitet našoj ponudi daju novoizgrađene marine, koje doprinose razvoju jahting turizma.

- Očuvanje i modernizacija kapaciteta u Igalu i Meljinama, te transformisanje bivšeg Instituta „Vrmac“ u hotel „Blue Bay“, stvoriće pretpostavke za dinamičniji razvoj zdravstvenog turizma. Raduje što crnogorski nacionalni parkovi i etno sela iz godine u godinu privlače sve više turista, snažno doprinoseći ruralnom razvoju i odličnim rezultatima koje postižemo u turizmu. Očekujem da će započeti investicioni ciklus u turističke kapacitete sjevera, a prije svega razvoj infrastrukture u ski centrima doprinijeti da se pozicioniramo među poznate destinacije zimskog turizma – rekao je Golubović.

Doprinos ukupnom ekonomskom rastu dao je i sektor poljoprivrede, zahvaljujući povećanju agrobudžeta i nizu podsticajnih mjera, uz sve uspješnije korišćenje međunarodnih fondova.

U osvrtu na finansijski sektor, on je kazao da se smanjenje aktivnih kamatnih stopa i dalje nastavlja, ali banke i dalje imaju percepciju visokog kreditnog rizika kod realnog sektora, što se ogleda u relativno ograničenoj kreditnoj aktivnosti.

- Po mišljenju privrednika, uslovi kreditiranja su i dalje neadekvatni sa aspekta visine kamatnih stopa, sredstava obezbjeđenja, rokova otplate, skupih i zahtjevnih procedura, naročito imajući u vidu kamate na depozite, kojih gotovo i da nema – rekao je Golubović.

Posebno je istakao doprinos razvoju preduzetništva koji je dao Investiciono razvojni fond.

- IRF od osnivanja, visokom kreditnom aktivnošću po povoljnim uslovima, pruža podršku crnogorskim preduzećima. Najavljeno uspostavljanje garantnog fonda, novog finansijskog instrumenta podrške za unapređenje preduzetništva, omogućiće podsticaj investicionih aktivnosti i otvaranje novih preduzeća i radnih mjesta – kazao je predsjednik Komore.

Kroz institucionalno partnerstvo Komore i Vlade omogućen je aktivan doprinos privrede kreiranju povoljnijeg poslovog ambijenta, učešćem njenih predstavnika tijelima i radnim grupama za izradu zakona.

Golubović ističe stav privrede da Zakon o radu, iako pravi iskorak u odnosu na raniju regulativu, i dalje ne počiva na modernim, tržišnim principima poslovanja, koji zahtijevaju fleksibilniju organizaciju rada.

- Insistiramo na reformama koje će u većoj mjeri slijediti tržišnu logiku u regulisanju odnosa poslodavaca i zaposlenih i tako ubrzati dinamiku otvaranja novih radnih mjesta i podići konkurentnost privrede, uz poštovanje svih garantovanih i pripadajućih prava zaposlenih – rekao je on.

Govoreći o regulativi, posebno se osvrnuo na zakone o zaštiti potrošača, te autorskom i srodnim pravima.

- Crna Gora je jedina zemlja na svijetu koja je uvela obavezu obilježavanja određenih proizvoda na Brajevom pismu. Čak ni u najrazvijenijim zemljama svijeta, gdje potrošači uživaju najveća prava, osim obilježavanja naziva ljekova, ne postoji ovakva obaveza. Privrednici su jedinstveni u stavu da ova obaveza, zbog neprimjenjivosti, mora biti ukinuta – naglasio je Golubović.

Posebno opterećenje u poslovanju predstavljaju i naknade koje se plaćaju po osnovu korišćenja muzičkih djela. Odnedavno je u najavi i plaćanje naknade po osnovu korišćenja i umnožavanja pisanih djela.

- Smatramo da aktuelna tarifa za PAM, kao i predloženi Sporazum za korišćenje pisanih djela nijesu primjereni, naročito ako se imaju u vidu uporedna iskustva i praksa zemalja regiona – dodaje on.

Zakon o planiranju i izgradnji prostora u velikoj mjeri je unaprijedio poslovnu klimu, što se najbolje može vidjeti iz Izvještaja o lakoći poslovanja Svjetske banke. Ipak, privrednici smatraju da treba pojednostaviti procedure kada je u pitanju proces legalizacije objekata.

- Veliki broj privrednih aktivnosti se odvija u objektima koji su građeni bez ili sa prekoračenjem građevinske dozvole. Predlažemo njihovo legalizovanje najkraćim putem, kroz izradu geodetskog elaborata, upis u katastar nepokretnosti i plaćanje dažbina. Sva pitanja urbanističkih parametara treba ostaviti za naredni period i urediti kroz Plan generalne regulacije, odnosno izradu Urbanističkih planova – rekao je Golubović.

Iako nacionalna ekonomija ostvaruje zavidne rezultate, privrednici smatraju da i dalje postoji ogroman prostor za napredak, naročito u dijelu suzbijanja sive ekonomije i nelojalne konkurencije.

Prema Golubovićevim riječima zajednički cilj je konkurentan i stabilan poreski sistem baziran na jednostavnim i jasnim procedurama i efikasnoj administraciji.

- Učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada, takozvani poreski klin iznosi 41,3% i iznad je prosjeka zemalja OECD-a što nije dovoljno stimulativno za poslovni ambijent. Iako ne može biti kompromisa sa onima koji ulaze u sukob sa zakonom, realnost je da bi jedan dio preduzeća koji nelegalno posluju, kroz smanjenje trenutno visokog opterećenja zarada, bio uveden u sistem plaćanja poreza i doprinosa. Visoka opterećenost troškovima rada za posledicu ima nisku stopu formalne zaposlenosti, visoku nezaposlenost, te značajan obim sive ekonomije na tržištu rada – rekao je predsjednik.

Privrednici, dodaje on, očekuju da će se značajnijim smanjenjem doprinosa, uz adekvatno povećanje minimalne cijene rada i energičniju kontrolu nadležnih inspekcija, proširiti poreska osnovica i na taj način sačuvati stabilnost javnih finansija.

Opterećenja na lokalnom nivou negativno utiču na poslovanje. Visoki troškovi komunalnog opremanja zemljišta u procesu dobijanja građevinske dozvole morali bi isključiti postojanje bilo kakve dodatne naknade za dostupnost putne infrastrukture privrednim subjektima. Privrednici i dalje ističu visoke stope poreza na nepokretnosti u pojedinim opštinama.

Golubović je govorio i o prednostima rješavanja privrednih sporova pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori, potrebi investiranja u obrazovanje i ulozi ove asocijacije u razvoju dualnog sistema, zelene i cirkularne ekonomije i digitalnoj transformaciji.

- Komora je sa ostalim poslovnim udruženjima uputila inicijativu Vladi za formiranje tijela kojim bi predsjedavao premijer, a koje bi, usljed sinergetskog djelovanja svih aktera ovog procesa, bilo garant uspješne digitalne transformacije našeg društva – rekao je predsjednik Golubović.

Privredna komora je i ove godine analizirala strukturu privrednih društava i ostvarenih rezultata na bazi finansijskih iskaza dobijenih od Poreske uprave. Rezultati ove analize ukazuju na pozitivne trendove u 2018., jer je broj privrednih društava koja su predala bilanse veći za 22,5%, a zaposlenih za 14%. Iskazani prihod veći je za 6,9%, a ostvarena dobit za 15,8%.

Predsjednik Komore je izrazio očekivanje da će realizacija novih kapitalnih projekata i adekvatna borba protiv sive ekonomije doprinijeti ostvarenju visokih stopa rasta i povećanju broja zaposlenih u narednoj godini.

- Siguran sam da će aktuelni reformski procesi, uz naše sinergijsko djelovanje, rezultirati podizanjem nivoa životnog standarda, ekonomskim i društvenim prosperitetom – zaključio je Vlastimir Golubović.

Riječ privrednika

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Ranko Jovović predstavio je rekordne rezultate postignute u turizmu tokom ljetnje sezone 2019. godine – Crnu Goru je posjetilo 2,4 miliona turista koji su ostvarili 13,3 miliona noćenja, a od čega je prihodovano 1,16 milijardi eura.

Istakao je da uspješan i visokokvalitetni turizam zavisi od privlačnosti destinacije tokom čitave godine. Jedan od najkritičnijih aspekata našeg turizma jeste koncentracija na relativno kratak period i Crna Gora mora da bude prepoznata kao destinacija koju je vrijedno posjetiti tokom cijele godine. Cjelovita turistička ponuda podrazumijeva produženje sezone uz istovremeno pružanje razvojnog impulsa sjeveru.

Kao glavne izazove za ovu privrednu granu, Jovović je naveo sivu ekonomiju i deficit radne snage.

- Ograničenja koja opterećuju poslovanje u turizmu mogu se riješiti samo strateški, partnerskom saradnjom i sinhronizovanim djelovanjem privrede i državnih institucija. Ukazujući na činjenicu da je turizam privredna grana koja ima veliki potencijal, stvara dodatne mogućnosti za povećanje zaposlenosti, rast BDP i snažno utiče na srodne privredne delatnosti, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, inicira da se oformi Ministarstvo turizma, u cilju optimalnog djelovanja na ekonomski razvoj, unapređenje turističke destinacije – rekao je Jovović.

Predsjednik Odbora udruženja trgovine Jovan Lekić rekao je da ovaj sektor bilježi pozitivne trendove, učestvujući u BDP-u sa 12,6 odsto, zapošljava najveći broj radnika – 40.000 koji, naglašava, primaju zarade manje od prosječnih. Prostor za povećanje ličnih dohodaka vidi u uvođenju neoporezivog dijela plate, pozivajući se na iskustva zemalja u okruženju.

Ukazao je na izuzetno visok deficit, od 1,6 milijardi eura, u robnoj razmjeni sa inostranstvom, ali i da ohrabruje trend rasta usluga. Niži prihodi od poreza na dobit, od 1,6 odsto, prema Lekićevim riječima, znače da je privreda u „procesu latentnog pada produktivnosti“, te da je potrebno stimulativnim mjerama unaprijediti njenu konkurentnost.

On se tokom izlaganja posebno osvrnuo na ključnu regulativu za sektor trgovine. Podsjetio je na to da je inicijativa za uvođenje neradne nedelje potekla od OU trgovine, ali da formulisano zakonsko rješenje ne odgovora potrebama privrede, koja se, da bi se izbjegli veliki poslovni gubici, zalagala da se tim danima omogući rad u jednoj smjeni. Smatra da je u narednom periodu neophodno da se analiziraju efekti neradne nedjelje, ustanove gubici privrede i države, te sagledaju komparativna iskustva država u okruženju po ovom pitanju.

Odbor udruženja trgovine traži izmjenu Pravilnika o označavanju proizvoda Brajevim pismom.

- Pravilnik je nefunkcionalan, njegova primjena ekonomski neracionalna i molim vas da pragmatično djelujete po ovom pitanju koje predstavlja zaista veliko opterećenje za privredu – poručio je Lekić predstavnicima Vlade.

Predsjednik Odbora udruženja saobraćaja Deda Đelović smatra da bi se u kratkom roku mogli ostvarili značajno bolji rezultati u ovom sektoru ukoliko bi se intenzivirali tranzitni robni tokovi preko Crne Gore. Potrebno je, u saradnji Privredne komore i nadležnih organa, otkloniti sva ograničenja koja stoje na putu ostvarenja ovog cilja.

- Sigurno ima dosta prostora da se kratkoročnim mjerama ohrabre izvoznici i uvoznici iz okruženja da više koriste drumsku, željezničku infrastrukturu i kapacitete Luke Bar – rekao je Đelović.

Potrebno je, ističe on, privući što više korisnika Slobodne zone Luke Bar, za što je neophodno uvesti podsticajne mjere. Đelović se založio da se među prioritetne razvojne projekte uvrste i oni koji se odnose na Luku Bar.

U narednom periodu potrebno je raditi na daljim izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata u dijelu koji se odnosi na složene inženjerske objekte, kako bi se preciznije definisala ovu oblast, mišljenja je Mile Gujić, predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala.

- Imamo nelogičnost da se jedan turistički rizort radi po modelu neizdavanja dozvola, a trafostanica u okviru rizorta sa obaveznom građevinskom dozvolom i drugom procedurom – rekao je Gujić.

Prema njegovim riječima, procedure bi trebalo uniificirati Zakonom, kako za objekte visokogradnje, tako i niskogradnje. Time bi se stvorila ravnopravnost investicija, ali i uklonile nepotrebne procedure za složene inženjerske objekte.

Naglasio je zalaganje privrede da se produži prijavljivanje objekata za legalizaciju, te da u taj proces budu uključeni svi koji su na orto-foto snimku. Pojednostavljenjem procedura kroz izmjenu Zakona, a koje je neophodno, veliki broj objekata biće legalizovan.

On je ukazao da su privrednici sa odobravanjem prihvatili novi koncept postavljanja i građenja privremenih objekata, koji propisuje da državni i gradski arhitekta ocjenjuju izgled objekta, kao i udaljenost od hotela i restorana, čime se nelojalna konkurencija znatno smanjila, kada su ovi poslovi u pitanju.

Istakao je da sektor građevine ima izražen problem nedostatka stručnog kadra, a taj problem će biti još veći u 2020. godini, otvaranjem njemačkog tržišta za naše radnike. Apelovao je na nadležne da iznađu mehanizme kako da se ovaj problem prevaziđe.

Vladan Tabaš, član OU ICT, ukazao je da, za razliku od komunikacionog segmenta koji je u Crnoj Gori na evropskom nivou, IT dio treba značajno unaprijediti.

- Živimo u eri industrije 4.0 zasnovane na vještačkoj inteligenciji i učenju mašina, od čega je Crna Gora dosta daleko. Naša zemlja moraće da ubrza napredak u ovoj oblasti. Jer, spori progres koji nas karakteriše u rapidno rastućoj industriji kao što je IT, može da se okarakteriše kao stagnacija – rekao je Tabaš.

Smatra da je neophodno da se razvojem ICT sektora bavi posebno ministarstvo. Zahvalio je premijeru što je prihvatio poziv Privredne komore i drugih poslovnih asocijacija da predsjedava Digitalnom koalicijom koja će biti nosilac procesa digitalne transformacije. Smatra da tokom naredne godine treba da se donese strategija digitalne transformacije čemu ICT sektor može dati veliki doprinos.

Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Milutin Đuranović smatra da je proizvođačima u agraru neophodna dobro osmišljena strateška i logistička pomoć države u cilju podizanja njihove konkurentnosti, čime se stvaraju pretpostavke za povećanje izvoza.

Njegova preporuka nadležnima za jačanje agrara je da se afirmišu mjere latentnog, selektivnog protekcionizma, po uzoru na razvijene zemlje svijeta, te nastavi zajednička realizacija nacionalne kampanje u cilju povećanja kupovine domaćih proizvoda.

- Predlažem Vladi da odvoji dio sredstava koje bi trgovinski sistemi mogli beskamatno koristiti za redovno izmirenje obaveza prema domaćim proizvođačima, uz uslov boljeg pozicioniranja crnogorskih proizvoda na policama marketa – rekao je Đuranović.

Osvrćući se na to da se isplaćuju premije za preradu na seoskim domaćinstvima, Đuranović ističe da ona ne mogu biti nosilac razvoja stočarske proizvodnje.

- To je svugdje u svijetu industrijska prerada. Iz ovog razloga sugerišemo Vladi da u Agrobudžetu za 2020. godinu, industrijska prerada ima jednake podsticaje kao i ona na seoskim domaćinstvima – riječi su predsjednika Odbora udruženja poljoprivrede.

Suvlasnica Mljekare Srna Zorka Šljukić ocijenila je da je mljekarski sektor u Crnoj Gori dosegao određeni nivo izgradnjom pogona, širokom lepezom proizvoda, saradnjom sa kupcima, dobavljačima, kooperantima. Ona je, međutim, mišljenja da se ovaj sektor ne može dalje razvijati, ukoliko se ne poboljša pozicioniranost domaćih proizvoda u trgovinskim lancima.

Petar Popović, predsjednik Koordinacionog odbora farmaceutske industrije, prenio je zahtjev 14 kompanija iz ove branše da se zbog povećanja PDV-a na medicinska sredstva i opremu sa sedam na 21 odsto, koje će uslijediti od 1. januara 2020, dozvoli njegovo fakturisanje i javnim ustanovama, što do sada nije bio slučaj.

Boris Kovačević, Hemomont, ukazao je na problem ove kompanije koja 10 godina pokušava da u institucijama riješi problem prava svojine nad zemljištem gdje se nalaze njihovi poslovni objekti. Apelovao je na Vladu da pomogne po ovom pitanju koje može negativno uticati na poslovnu perspektivu Hemomonta, koji je značajna izvozna kompanija.

Riječ ministara

Vlada stvara ambijent za razvoj privrednih aktivnosti, saopštio je ministar finansija Darko Radunović i napomenuo da su u poslednjem kvartalu 2020. godine usvojeni Zakon o javnim nabavkama, Zakon o javno privatnom partnerstvu i Zakon o koncesijama.

- Saglasan sam da je u Crnoj Gori visoko opterećenje zarada, 41% dok ono iznosi 36,5% u državama Evropske unije. U ovoj godini smo obaveze zdravstvenog osiguranja na teret poslodavca smanjili za dva procentna poena, od Nove godine krizni porez ce ići minus dva i povećali smo minimalnu cijenu rada. Mišljenja sam da je to dosta dobar trend i o tome ćemo voditi računa i ubuduće -  izjavio je ministar Radunović.

On je naglasio da je ovo smanjenje imalo malo efekta na povećanje prosječne zarade jer nije naišlo na reakciju poslodavaca.

Kada je u pitanju sistem elektronske fiskalizacije naveo je da nismo uspjeli da se na vrijeme završi tender sa Svjetskom bankom zbog čega je odložena njegova primjena za godinu. Ministar je najavio da će dobar ponuđač biti izabran tokom 2020. a da je elektronska fiskalizacija dobar alat u borbi protiv sive ekonomije.

On je naglasio da se sa opreznošću mora razmotriti promjena načina i modela opterećenja zarada.

- Stvorili smo fiskalnu stabilnost i kontrolišemo dva najvažnija makroekonomska indikatora – deficit i javni dug, ali moramo voditi računa o svakom prihodu koji ide u budžet. Pod mjerama smo fiskalne konsolidacije i moramo to imati na umu – rekao je Radunović.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je kazala da taj Vladin resor doprinosi unapređenju konkurentnosti crnogorske privrede kroz šest finansijskih i četiri nefinansijska programa.

- U 2019. godini je više od 300 preduzeća iskoristilo mogućnosti tih programa, od čega 160 finansijsku a 140 nefinansijsku podršku. U 2020. godini za Program jačanja konkurentnosi opredijeljeno je dva miliona eura -  rekla je Sekulić.

Ona je istakla da je Ministarstvo sa Privrednom komorom Crne Gore tokom godine radilo na donošenju nekoliko zakona, ističući, među ostalima, one koji se odnose na privredna društva i koncesije. U narednom periodu fokus će biti na novom zakonu o autorskim i srodnim pravima.

Komentarišući neradnu nedjelju u trgovinama, Sekulić je rekla da se ona sprovodi tek devet sedmica i da to nije dovoljno da se sagledaju njeni efekti.

- Ministarstvo ekonomije će u najskorije vrijeme preispitati primjenu Pravilnika o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se istuču obavještenja o robi na Brajevom pismu. Formiraćemo radnu grupu za izradu Pravilnika u kojoj će biti predstavnici svih zainteresovanih strana, te time stvoriti uslove za njegovu efikasnu primjenu u praksi - navela je ona.

U osvrtu na sektor energetike, ministarka ističe da je u saradnji sa CEDIS i CGES urađeno mnogo na jačanju elektroenergetske mreže, u koju je uloženo 90 miliona eura.

- Napravili smo Nacrt novog zakona o energetici kojim će se omogućiti brže i lakše dolaženje do priključka na elektroenergetsku mrežu – rekla je Sekulić.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je, komentarišući Zakon o radu, rekao da je taj dokument plod strpljivog socijalnog dijaloga.

- Na kraju su Zakon podržali predstavnici privrede, sindikati i Vlada. Očekivao sam da ovdje svi budemo zadovoljni Zakonom, ali očigledno nijesmo, pa današnju diskusiju doživljavam kao novi ciklus pregovora o ovom aktu. Dobar je takav pristup, jer su se ovih dana čule ocjene da je Zakon o radu rađen po ukusu poslodavaca, a nama je bila namjera da on bude održivi balans između interesa privrede, zaposlenih i Vlade-  dodao je Purišić.

Suštinski iskorak Zakona je da se zarada može utvrditi kolektivnim ugovorom ili opštim aktom poslodavca, naveo je ministar.

On je, govoreći o pojedinim odredbama Zakona o radu, dodao da će obračun zarade imati snagu izvršne isprave, a da će, za godinu ili dvije, morati da se posegne za još rigidnijim rješenjem kojim se obezbjeđuje njena isplata jednom mjesečno.

Državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Dragana Čenić, odgovarajući na pitanja privrednika, najavila je da će se razmotriti predlog produženja roka za legalizaciju objekata.

- Ako već imamo orto-foto snimak, nema više bojazni da se kroz tu proceduru može nešto zloupotrijebiti – rekla je Čenić.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Đuro Žugić kazao je da se projekat „Dobro. Bolje. Domaće.“ neće prekidati, te pozvao privrednike da se intenzivnije uključe u njegovu realizaciju.

- Pozivam vas da povećamo potrošnju domaćih proizvoda i da koristite bespovratnu podršku Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva ekonomije kako biste unaprijedili konkurentnost – rekao je Žugić.

Riječ premijera

Crnogorska ekonomija bi, prema očekivanjima premijera Duška Markovića, naredne godine trebalo da poraste iznad četiri odsto, uz dalju konsolidaciju javnih finansija i smanjenje opterećenja rada za privredu.

- Naredna mora biti godina sa većim stopama rasta od ove. Očekujem da će rast biti oko četiri odsto, ili iznad toga - poručio je Marković.

On je rekao da se moraju dalje konsolidovati javne finansije i povećavati plate u obrazovanju i zdravstvu, kako bi se stvorili preduslovi za rast penzija.

- Moramo raditi na tome da smanjimo poresko opterećenje rada za našu privredu. Ne želimo privredu samo za crnogorsko tržište, već koja može biti konkurentna na regionalnom i evropskom. Ne moramo tražiti građevinske kompanije koje će raditi na velikim projektima ili auto-putevima van Crne Gore, kada možemo napraviti konzorcijume naših kompanija i imati snažniju i jeftiniju građevinsku operativu - poručio je Marković.

On je podsjetio da je crnogorska ekonomija jedna od najbrže rastućih danas u Evropi.

- U ovoj godini smo nastavili sa dobrim stopama rasta. To nije ad hoc akcija i nije jednokratni uzlet, već rezulat osmišljene politike i održivog razvoja - smatra premijer.

On je kazao da je u prethodne tri godine smanjena stopa nezaposlenosti i izdvojeno čak 850 miliona eura u kapitalni budžet za razvoj.

- Zbog toga je danas cijela Crna Gora gradilište – od Herceg Novog do Gusinja. Zbog toga najsnažnije radimo na onim pitanjima koja su ključna ograničenja za kompanije, a to je kapitalna infrastruktura - dodao je Marković.

Kada je u pitanju prihodna strana budžeta, precizirao je da je priliv u državni budžet za tri godine iznosio preko tri milijarde eura, 170 miliona više od plana.

- Istovremeno smo smanjili dospjeli poreski dug za preko 190 miliona eura. Takođe, ovo je i najbolja turistička godina u istoriji. Prihod od turizma će iznositi 1,1 milijardu. Samo u ovoj godini otvorili smo 49 novih hotela sa 3.700 kreveta - naveo je predsjednik Vlade, dodajući da je 103 nova hotela izgrađeno u posljednje tri godine.

Istakao je da je 2019. bila dobra godina za energetiku, podsjetivši da je u rad pušten podmorski kabl prema Italiji, vjetroelektrana Možura, te tri male solarne. Ove elektrane su, navodi Marković, „obezbijedile 10 odsto ukupne električne energije bez emisije ugljen dioksida”.

Govoreći o pravnim aktima koji se tiču privrede, premijer je kazao da saopštio da mu je žao što zakon o privrednim društvima nije usvojen u decembru zbog „pretrpane“ agende Skupštine Crne Gore, ali će, kako je kazao, biti donijet u martu.

- Kada sam vidio spisak zakona koji čekaju na usvajanje, možda će Vlada tražiti vanrednu sjednicu Skupštine krajem januara ili početkom ferbruara - najavio je Marković.

Predsjednik Vlade je istakao veliki značaj razgovora sa privrednicima u Komori te predložio da se oni održavaju dvaput godišnje. Ujedno je istakao važnost analize „Crnogorska privreda u 2019.“ koja je bitna platforma i input za Vladu prilikom kreiranja ekonomske politike.

Izdvajamo