You are here

Predstavljeni programi podrške ženskom preduzetništvu

12/05/2021

Na sjednici Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore Crne Gore, koja je održana 12. maja 2020. godine, razmotrena je Informacija o ženskom preduzetništvu u Crnoj Gori, a predstavljeni su i aktuelni programi podrške ženskom preduzetništvu: NLB banke i Evropske banke za obnovu i razvoj. Prezentovan je Priručnik o procjeni uticaja propisa na rodnu ravnopravnost Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, te primjeri dobre prakse.

Sjednicu je vodila predsjednica Koordinacionog odbora dr. Ivana Tomašević uz podršku sekretarke Ane Filipović, a u radu su, pored preduzetnica, učestvovale: potpredsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, predstavnice ZZCG Gordana Vukčević, načelnica Direkcije za rodnu ravnopravnost Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Biljana Pejović, Sekretarijata za savjeta za konkurentnost Marija Asanović, Vanja Kljajević iz EBRD-a, Denisa Šehović iz NLB banke, te Jelena Milojković iz kompanije ZZI i Jasna Pejović iz Digitalne akademije.

Sekretarka Ana Filipović prezentovala je Informaciju o ženskom preduzetništvu. Ona je istakla da žensko preduzetništvo svakim danom napreduje, ali i da je to proces u kojem svi segmenti društva moraju dati doprinos kako bi se iskoristili svi potencijali.

- Generacije žena u svijetu, različitog nasljeđa i obrazovanja, doprinose svom okruženju i iskazuju vrlo ohrabrujuće znakove preduzetničkog duha - istakla je ona.

Filipović je navela rezultate istraživanja koje je sproveo Eurochambers tokom 2021. godine o posljedicama COVID-19. U ovom istraživanju učestvovalo je više od 20 zemalja Evrope, uključujući i Crnu Goru. Kazala je da je u prosjeku 50% žena izjavilo da je imalo problem sa likvidnošću, najviše (87%) u sektoru turizma i ugostiteljstva, dok je 75% izjavilo da ima potrebu da unaprijedi digitalne vještine, a da je 19% žena moralo da promijeni postojeće kanale prodaje kako bi zadržale konkurentnost.

Filipović je prezentovala i mjesečni statistički izvještaj za mart 2021. godine od Zavoda za zapošljavanje koji pokazuje da se tokom pandemije značajno povećao broj nezaposlenih žena i da one čine više od polovine (58,5%) nezaposlenog stanovništva u Crnoj Gori.

Ona je takođe navela podatke Poreske uprave, ističući da su okvirni uslovi za razvoj ženskog preduzetništva poboljšani posljednjih godina unapređenjem operativnosti i implementacijom aktivnosti različitih institucija nadležnih za regulisanje poslovnog okruženja MMSP i preduzetništva, kao i onih koje pružaju različite oblike podrške i integrišu mjere i politike vezane za podsticanje ženskog i preduzetništva u cjelini.

- S druge strane, nejednak procenat vlasništva žena nad poslovnim subjektima predstavlja jedan od najboljih pokazatelja rodne nejednakosti kada je u pitanju ženska ekonomska moć u svijetu, ali i u Crnoj Gori – kazala je ona.

Predstavnica Sekretarijata savjeta za konkurentnost Marija Asanović predstavila je brošuru i priručnik  procjene uticaja propisa na rodnu ravnopravnost.

 -Priručnik pruža osnovne informacije i praktična uputstva o tome zašto, kad i kako se princip rodne ravnopravnosti može integrisati u propise i druge odluke koje se donose na centralnom i lokalnom nivou – istakla je ona.

Asanović je predstavila metode i praktične „alate“ zastupljene u ovom priručniku, a koji se mogu odnositi i na druge, ranjive grupe u društvu, kao na primjer: lica s invaliditetom, manjinske grupe, itd. Ona je istakla značenje procjena uticaja propisa iz rodne perspektive dodajući da će ovakva analiza omogućiti da se rodna perspektiva primijeni u najranijoj fazi kreiranja politike i uoči rodni aspekt

- Ovo će pomoći da se uobliče rješenja koja će odgovoriti na različite potrebe žena i muškaraca i daće definiciju indikatora za učinak kojim će se mjeriti rezultati sprovođenja mjere i aktivnosti definisane politikama i koje resurse stavljaju na raspolaganje ženama, a odrediće i kakav uticaj imaju politike na status žena i na rodnu jednakost uopšte - kazala je Asanović.

Na kraju je zaključila da je misija SCC-a da doprinosi unapređenju javno - privatnog dijaloga, jačanju konkurentnosti i stvaranju preduslova za što povoljniji poslovni ambijent u Crnoj Gori, prvenstveno kroz rad Savjeta za konkurentnost.

Na sjednici je predstavljen i program podrške za žene u biznisu NLB Banke. Predstavnica NLB-a Denisa Šehović istakla je da je ovo prva komercijalna banka koja se pridružila Programu podrške Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) "Žene u biznisu", a koji ima za cilj da oslobodi potencijal preduzetnica omogućavajući pristup finansijama i znanju potrebnim za rast poslovanja.

- Učešćem u ovom programu, privrednice mogu zatražiti finansiranje po povoljnim i fiksnim kamatnim stopama od 3,99% koje pružaju sigurnost u nesigurnim vremenima. Maksimalan iznos kredita može biti do 200.000 eura sa grejs periodom od 12 mjeseci i ročnosti do pet godine (uključujući grace period) – istakla je ona.

Vanja Kljajević iz EBRD-a predstavila je njihov Program za žene u biznisu. Ona je istakla da  Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) još od 2014.godine implementira program podrške “Žene u biznisu”, uz podršku donatora iz  Švedske i Luksemburga, te da je do sada podržano više od 100 preduzeća kojima upravljaju žene: kroz direktne projekte sa lokalnim konsultantima i kroz radionice.

- Program nudi mogućnost angažovanja međunarodnih i lokalnih konsultanata, sprovodi se tokom cijele godine, a preduzeća iz svih opština se mogu prijaviti, dok se troškovi refundiraju kroz grantove (bespovratna sredstva) do maksimalnih 80% neto troškova projekta - kazala je ona.

Kljajević je navela i uslove koje preduzeća trebaju da ispune, a to je: da imaju do 250 zaposlenih ili do 50 miliona EUR prihoda; najmanje dvije godine poslovanja; daa budu većinsko privatno domaće vlasništvo; da žena bude na ključnoj upravljačkoj poziciji u preduzeću; da je preduzeće finansijski stabilno, te da postoji identifikovan potencijal rasta i spremnosti i sposobnost za inovacije

Ona je istakla da su savjetodavni projekti u trajanju od 3 do 12 mjeseci tokom kojih konsultant radi sa top menadžmentom preduzeća na unaprijeđenju poslovanja u različitim oblastima: strategije, organizacija, optimizacija poslovnih procesa, marketing, informacione tehnologije, itd.

Dragana Radević, direktorica CEED consulting-a, zamolila je za pojašnjenje da li intitucije prilikom odabira klijenata, provjeravaju da li su žene fiktivno zaposlene kako bi njihova aplikacija dobila veću vrijednost. Najavila je da sprovode istraživanje o realizovanim aktivnostima tokom 2020.godine koje imaju za cilj unapređenje ženskog preduzetništva.

Kao primjer dobre prakse zena u IT sektoru, Jelena Milojković iz kompanije ZZI predstavila je svoje preduzeće. Ona je kazala da je ZZI programerska firma specijalizovana u oblasti razvoja carinskih informacionih sistema i elektronske razmjene poruka.

- Tokom svog dugogodišnjeg postojanja, ZZI je sticao velika iskustva i znanja neophodna za integraciju poslovnih partnera sa bespapirnim poslovanjem. Time je omogućeno da, za velike kompanije, ZZI razvije specifična rješenja i servise - navela je ona.

Milojković je istakla da konkurentnost firme takođe proizilazi iz izvrsnog poznavanja informacionih tehnologija i velikih mogućnosti na polju izrade i implementacije zahtjevnih projekata i integracija aplikacija u različitim okruženjimam, a da je ZZI aktivan i na području Srbije, gdje posluje preko preduzeća ZZI Beograd.

Jasna Pejović iz Digitalne akademije govorila je o programima i projektima ove kompanije koja je osnovana sa misijom da inspiriše, osnaži i edukuje.

- Digitalna akademija je kreirala programa "Više od programiranja" koji je usmjeren na djecu i omladinu. Programi su fokusirani na maksimizovanje njihovih urođenih potencijala, kognitivne, socijalno-emocionalne inteligencije, kreativnosti, kao i ka razvijanju IT vještina kojima polaznici dobijaju ulaznicu uspjeha u digitalnom dobu - kazala je Pejović.

Govoreći o svom iskustvu Pejović je istakla da je njena kompanija dobila mentorsku i novčanu pomoć konsultanata iz Velike Britanije, kao i da su potpisali ugovor sa Stejt departmentom u okviru globalnog programa za žene preduzetnice.

Pejović je predstavila i inovativni start up projekat Flourish koji su pokrenuli, a koji predstavlja aplikaciju za razvoj socijalno-emocionalne inteligencije, i biće završen do kraja godine, dostupan i na međunarodnom tržištu.

Predstavnica ZZCG Gordana Vukčević govorila je o grantovima koji se sprovode preko ove institucije, a u saradnji sa Evropskom komisijom, vrijednosti preko 3 miliona eura.

- Biće raspisana 3 poziva za ovo bespovratno finansiranje preduzetnika i njihovih biznis ideja, bez sredstava obezbjeđenja. Biće dovoljna samo mjenica kao garant - istakla je Vukčević.

Ona je kazala da će svaka osoba moći da dobije između 3 500 i 7 000 eura, a biće organizovane i trodnevne besplatne radionice za sve zainteresovane, dodajući da se sve informacije mogu naći na sajtu Zavoda za zapošljavanje.

Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, informisala je prisutne da su aktuelni okrugli stolovi u okviru Javne rasprave o Nacrtu nacionalne strategije rodne ravnopravnosti  2021-2025. godine sa Akcionim planom 2021 -2022. godine. Održavanje online okruglog stola planirano je u utorak, 18. maj 2021. godine od 11-13 časova.

Na kraju sjednice, sekretarka odbora Ana Filipović, najavila je Forum žena preduzetnica koji će biti organizovan u Sarajevu 25. i 26. maja, i pozvala sve preduzetnice da se prijave.