You are here

Privrednici i institucije doprinose boljem poslovnom ambijentu

30/06/2020

U fokusu Odbora udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore, na sjednici 30. juna 2020. godine, bili su Zakon o radu, bezbjednost hrane, veterina i fitosanitarni poslovi u spoljnoj trgovini, uslovi poslovanja na graničnim prelazima, te modernizacija sistema Uprave carina u realizaciji špediterskih usluga.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Radovan Radulović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković, pomoćnica direktora za fitosanitarne poslove Zorka Prljević- i pomoćnica direktora za veterinu Sunčica Boljević, pomoćnica direktora Uprave carina Snežana Vučković, načelnica u odsjeku za carinske postupke Tatjana Vujisić, načelnik u Centralnom informacionom sistemu Igor Vukčević, predstavnik MUP-a Aleksandar Vukčević, Bajko Vučićević i Milan Popadić iz Uprave za imovinu i koordinatorka Radne grupe za izradu Zakona o radu i Vesna Simović Zvicer.

Zakonom o radu, koji je stupio na snagu početkom godine, propisana su znatno drugačija rješenja u pogledu uređivanja velikog broja radnopravnih instituta, u odnosu na prethodnu regulativu. Osnovni ciljevi ovog akta su suzbijanje sive ekonomije, fleksibilnost na tržištu rada i zaštita prava zaposlenih. Očekuje se da će doprinijeti unaprijeđenju poslovnog ambijenta, podsticanju preduzetništva i novom zapošljavanju.

Koordinatorka Radne grupe za izradu Zakona o radu Vesna Simović Zvicer istakla je da su novine u Zakonu o radu, između ostalog, da se godišnji odmor ne može zamijeniti novčanom nadoknadom, isplata zarade vrši isključivo preko žiro računa, a obračun zarade ima snagu izvršne isprave, sporazumni raskid radnog odnosa proizvodi dejstvo samo kada se ovjeri kod nadležnog organa, poslodavac sa više od 10 zaposlenih mora da ima akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme produženo je na 36 mjeseci umjesto dosadašnjih 24 mjeseca i druge.

Logistiku i špediciju reguliše veliki broj normi i propisa iz oblasti bezbijednosti i zdravlja ljudi, životinja i biljaka, carinskih i poreskih propisa, međunarodnih standarda i drugih, koji se intezivno mijenjaju. S obzirom na prirodu djelatnosti, zastupanja i posredovanja u spoljnoj trgovini, poslovanje ovih privrednih društava u velikoj mjeri zavisi od organizacije rada i efikasnosti državnih organa na graničnim prelazima i carinskim terminalima u unutrašnjosti.

Iz tog razloga su tokom sjednice razmotrena pitanja špeditera prema nadležnim organima, postavljena u cilju unapređenja poslovnog ambijenta, te otklanjanja ograničenja sa kojima se susreću.

- Za vrijeme COVID krize, zatvaranja granica i zaustavljanja prometa Uprava carina i Uprava za bezbjednost hrane su napravile sistem funkcionisanja koji je kasnije CEFTA prihvatila kao obavezujući za sve ostale zemlje i granice. Ovo naglašavam iz razloga što uvijek odgovaramo potrebama privrede i tu smo zbog vas – rekla je direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković.

Privrednici između ostalog smatraju da je potrebno produžiti radno vrijeme fitosanitarnog inspektora na graničnom prelazu Slobodna zona Luka Bar, koje je sada od 07:00 do 13:00 časova.

- Ako su na graničnom prelazu Slobodna zona Luka Bar dva fitosanitarna inspektora, pregled i uzorkovanje robe može se obavljati u poslijepodnevnim časovima, ako za to postoje svi uslovi potrebni za obavljanje pregleda – smatraju članovi Odbora.

Direktorica Daković smatra da je u Slobodni zoni Luke Bar optimalan broj inspektora u odnosu broj pošiljki, te da su rijetki slučajevi kada je neophodno raditi popodnevne preglede robe.

Špediteri smatraju da je potrebno uvažiti analizu ambalaže rađenu u akreditovanim laboratorijama zemlje izvoznice (najčešće su to zemlje regiona), posebno imajući u vidu da nije bilo nezadovoljavajućeg nalaza pri analizama. Ukoliko se mora uzeti uzorak, mišljenja su da je jedan uzorak na godišnjem nivou dovoljan.

Uprava za bezbjednost hrane radi analize na osnovu procjene rizika. Daković je istakla da su analize ambalaže već minimalne i iznose oko četiri odsto. Pri procjeni rizika uzima se u obzir zemlja iz koje pošiljka dolazi, objekat transportni, put kojim stiže i slično.

Špediteri smatraju da se gužve na graničanim prelazima, pogotovo Dobrakovu, koji je najfrekventniji, često javljaju i zbog radnog vremena fito i veterinarske uprave. Predlažu  da se radno vrijeme produzi do 22:00 sata.

Daković je kazala da su sa Upravom carina dogovorili sistem rada graničnih inspekcija u dvije smjene kako bi se izbjegle gužve.

- Tokom turističke sezone naši inspektori rade isto koliko i carina, od sedam do 22 sata. To je prepoznato kao dobar model za otklanjanje gužvi. U istom vremenu su inspektori bili na raspolaganju i tokom COVID krize. Sve radimo kako bi izbjegli stvaranje gužvi na graničnim prelazima – rekla je Daković.

Milovan Bulatović, Neregelia, i Dražen Kapa, Milšped, afirmativno su govorili o radu nadležnih u vrijeme pandemije.

Veliki broj firmi koristi elektronsko plaćanje pa im predstavlja problem uplata taksi (žuti nalog za uplatu, prenos sredstava), zbog gužvi na bankarskim šalterima. Postoji li mogućnost da se prihvataju izvještaji o elektronskoj uplati, kao dokazi za uplatu taksi? Daković podržava ovu inicijativu i radiće se na tome da se pomenuti izveštaji prihvate kao adekvatna potvrda plaćanja.

Privrednici su predložili da se sa susjednim državama naprave zajednički međugranični punktovi sa skladištima i veterinarskim kapacitetima, što bi, ocjenjuju, znatno olakšalo njihovo poslovanje. Predstavnici nadležnih su istakli da u Crnoj Gori funkcioniše integrisano upravljanje granicom, te da se sa Srbijom pregovaralo o zajedničkim rješenjima u ovom pravcu. Ipak, prilikom ovih pregovora se mora voditi računa da će Crna Gora biti ulazna tačka u EU.

Predsjednika Odbora Radovana Radulovića interesovalo je šta je međusobnim priznavanjem fitosanitarnih i veterinarskih nalaza akreditovanih laboratorija u regionu. Odgovoreno je da je Crna Gora u potpunosti prenijela EU direktive, dok zemlje okruženja imaju drugačije parametre, što se odnosi i na rad laboratorija.

Špediteri su istakli da se u aktuelnim uslovima skoro svaki uvoz analizira, što predstavlja opterećenje koje se preliva na krajnjeg potrošača. Predstavnici nadležnih su istakli da analize doprinose sigurnom poslovanju privrednika, jer ne moraju da brinu da li je roba bezbjedna.

Tokom diskusije razmotreno je radno vrijeme inspektora na carinskom terminalu u Danilovgradu, te prevođenje stranih sertifikata na crnogorski jezik, što za špeditere predstavlja značajan trošak.

Privrednici koji obavljaju djelatnosti carinskog zastupanja zatražili su hitno useljenje u poslovnu zgradu na graničnom prelazu Božaj, jer će to olakšati posao ne samo njima, već i graničnoj policiji, te carinskim organima. Na graničnom prelazu Vraćenovići smatraju da rade u neuslovnom objektu i traže ravnopravan tretman sa privrednicima koji posluju u međugraničnom području.

Ocjenjuju da su cijene zakupa na graničnim prelazima visoke. Potrebno je razmotriti smanjenje cijene zakupa poslovnih prostora na svim graničnim prelazima, zbog ekonomske isplativosti poslovanja, te slabijeg prometa robe zbog virusa COVID-19.

Odbor udruženja špeditera upoznat je da je u pripremi novi pravilnik o popunjavanju carinske deklaracije, koji će dovesti do približavanja EU pravilima i promjena autentifikacije korisnika. Primjena novog pravilnika će iziskivati izmjene u softverima koje privreda koristi za podnošenje carinskih deklaracija, jer se izmjene odnose na formate podataka, kao i kontrole koje će se izvoditi nad podacima. Uprava carina je pripremila nove sheme poruka, nova pravila koja će važiti u elektronskoj komunikaciji sa Upravom carina, kao i nove šifarnike koji će važiti za popunjavanje carinske deklaracije, a što će biti dostavljeno privrednicima nakon sastanka. Ove izmjene će iziskivati vrijeme koje je potrebno svima da prilagode svoja rješenja, a Uprava carina će formirati tim koji će biti na usluzima svim učesnicima u procesu, tokom faze razvoja.

Promjena autentifikacije korisnika koji učestvuju u elektronskoj komunikaciji sa Upravom carina će se ogledati u zamjeni softvera koji se trenutno koristi za kriptovanje i autentifikaciju učesnika-PGP, kvalifikovanim digitalnim sertifikatima izdatim u Crne Gore. U planu je da se primjene svi digitalni sertifikati koji su važeći u Crnoj Gori (Pošta CG, COREIT, lična dokumenta). Ova promjena je nužna kako bi u skoroj budućnosti digitalizovali carinsku deklaraciju, tj. omogućili da elektonski podnijeta carinska deklaracija bude važeći dokument. Navedene izmjene će dovesti do značajnije interakcije privrede sa Upravom carina, kvalitetnije razmjene podataka, kao i dijeljenja informacija, koje su u posjedu carinske službe, privredi. Odbor će delegirati predstavnike u tehnički tim i doprinijeti realizaciji ovog rješenja koje bi trebalo da se primjenjuje od 1. aprila 2021.