You are here

Prof. dr Ratko Mitrović: Zajedno možemo oživjeti ideju ekološke države

13/04/2021

Uskoro ćemo razmotriti i alternativne modalitete nastavka Projekta "1000+", koji bi podrazumijevali najširi nivo kooperacije između Ministarstva, lokalnih samouprava, građevinara i budućih korisnika. Ideja je da zajednički pokušamo da osmislimo i izgradimo čitave nove kvartove, sa svim neophodnim sadržajima i unaprijeđenim uslovima prostornog i energetskog komfora, kazao je Glasniku ministar Mitrović.

Kriza izazvana pandemijom kovida-19 potvrdila je neophodnost unapređenja nacionalne ekonomije uz postizanje njenog održivog rasta, istakao je u intervjuu Glasniku Privredne komore Crne Gore ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma prof. dr Ratko Mitrović.

- Fokus treba da bude na aktivnostima s ciljem obnavljanja zdrave životne sredine, zaštite biodiverziteta, smanjenja emisija štetnih gasova, jačanje efikasne upotrebe resursa prelaskom na cirkularnu ekonomiju, čistiju proizvodnju i potrošnju, stvaranja novih ekonomskih prilika i poboljšanja kvaliteta života građana – objasnio je ministar.

Glasnik: Premijer prof. dr Zdravko Krivokapić istakao je ekološku državu kao osnovno opredjeljenje Vlade. Kakvim aktivnostrima planirate da doprinesete tom cilju u narednom periodu? Šta su prioriteti i u kom smislu privreda može tome da pomogne?

R. Mitrović: U fokusu rada Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kada je u pitanju sektor ekologije, je hitna sanacija svih crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori, poput jalovišta Gradac i Maljevac u Pljevljima, brodogradilišta u Bijeloj, basena crvenog mulja u KAP-u. Potom, rješavanje pitanja upravljanja otpadom, koji je višegodišnji izazov sa kojim se Crna Gora suočava, rješavanje problema divljih deponija, zagađenja vazduha i voda. Moramo definisati najbolje modele upravljanja zaštićenim područjima, u skladu sa globalnim trendovima i aktuelnom nacionalnom pozicioniranju i trenutnim sistemskim, ali i konzervacionim potrebama. Težićemo da povećamo procenat zaštićene teritorije, imajući u vidu da je karakteristika naše zemlje raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta, uključujući i brojne endemske vrste. Ako u Crnoj Gori saberete Nacionalne parkove, regionalne parkove i buduća potencijalna Natura područja, imaćemo oko 22-25 % teritorije Crne Gore koja je pod nekim stepenom zaštite.

Upravo je u proceduri proglašenje prvog zaštićenog morskog područja na našoj teritoriji, a u planu je proglašenje još dva takva područja u našem akvatoriju koji dijelom zahvataju i obalno kopno. 

Ove godine, 20. septembra, navršava se 30 godina od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori. Nakon 30 godina postavlja se pitanje da li smo i u kojoj mjeri u proteklom periodu bili posvećeni ovoj ideji i da li smo razvoj Crne Gore usmjeravali u pravcu njenog ostvarenja. Svjesni činjenice da na globalnom putu razvoja primat zauzima transformacija ka održivom razvoju uz sve veće snaženje zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promijena, u svijetlu globalnih dešavanja i inicijativa (UN Agenda za održivi razvoj do 2030. godine, Pariski sporazum o kilmatskim promjenama, Evropski zeleni sporazum, Zelena agenda za Zapadni Balkan i druge) u ovoj godini je potrebno preispitati dosadašnje i buduće odluke na razvojnom planu Crne Gore.

Posebno treba istaći da je trenutna kriza izazvana pandemijom virusa kovid-19 potvrdila ogromni uticaj ljudskog faktora na životnu sredinu i klimu, te je stoga neophodno unaprijediti nacionalnu ekonomiju uz postizanje njenog održivog rasta, uz fokus na aktivnosti s ciljem obnavljanja zdrave životne sredine, zaštite biodiverziteta, smanjenja emisija štetnih gasova, jačanje efikasne upotrebe resursa prelaskom na cirkularnu ekonomiju, čistiju proizvodnju i potrošnju, stvaranja novih ekonomskih prilika i poboljšanja kvaliteta života građana.

Svjesni činjenice da je zdrava životna sredina pravo svakog pojedinca, te u tom smislu njeno očuvanje i zaštita nije samo u nadležnosti resornog ministarstva, već i svih ostalih resora i institucija, pa tako i privrednog sektora, jer jedino zajedničkim naporima i posvećenošću možemo adekvatno oživjeti i ponovo krenuti u realizaciju ideje ekološke države.

Glasnik: Na koji način Ministarstvo planira da doprinese rješavanju problema opasnog otpada i crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori ali i ispunjavanju kriterijuma u oblasti ekologije za pristupanje EU?

R. Mitrović: Svjedoci smo da je jedan od ključnih i osnovnih problema u Crnoj Gori problem upravljanja otpadom i njega moramo hitno rješavati, pa planiramo izradu novog Državnog plana upravljanja čvrstim otpadom, jer je stari istekao. Otpad moramo posmatrati dvojako, kao nešto što ne želimo da vidimo u prirodi, ali i kao sekundarnu sirovinu. Predstoji nam sistemsko bavljenje ovim problemom i pronalaženje rješenja koje bi trebalo da se zasniva kako na primarnoj selekciji otpada, tako i na savremenim tehnologijama prerade otpada.

Iz sfere komunalnih aktivnosti koje su pod ingerencijom našeg ministarstva jesu i otpadne komunalne vode i suočeni smo sa ili nepostojanjem postrojenja za njihovu preradu ili postojeća postrojenja ne funkcionišu na zadovoljavajući način. Već smo o ovom problemu razgovarali sa predstavnicima međunarodne zajednice, kako bi u saradnji sa priznatim međunarodnim stručnjacima sagledali stanje i pokušali da pronađemo adekvatno rješenje i za ovaj problem.

Kako je u okviru Akcionog plana za Poglavlje 27- Životnu sredinu i klimatske promjene definisana 251 obaveza koja proističe iz Pregovaračke pozicije koju je Vlada Crne Gore usvojila u februaru 2018. godine, a od čega je veliki broj povezan upravo sa rješavanjem problema upravljanja otpadom i industrijskim zagađenjem, vjerujemo da će se njihovim rješavanjem dostići interna spremnost za ubrzavanje procesa zatvaranje pregovora u ovom poglavlju.

Trenutno su u procesu sanacije tri ekološka problema - Termoelektrana Pljevlja, jalovište Gradac, i brodogradilište Bijela i sva tri projekta su u poodmaklim fazama realizacije. Sanacija ovih ekoloških tačaka realizuje se kroz projekte i uz pomoć kredita Svjetske banke. Što se tiče basena crvenog mulja, tu su naše aktivnosti ograničene pravom private svojine, jer se oni nalaze u vlasništvu privatne kompanije. Naravno da to vlasništvo povlači i obaveze, jer se radi o deponiji opasnog industrijskog otpada pa imamo namjeru da razmotrimo kako se i na koji način vlasnik ovog otpada odnosi prema zakonskim obavezama koje se odnose na ovakve deponije. Postoje indicije da su neke inostrane kompanije izrazile interesovanje za preradu ovog materijala, ali je sve to i dalje u sferi polu-informacija i nekog pozadinskog eha koji prati čitav ovaj problem. Dok ne vidimo konkretne podatke, kao i pisma zainteresovanosti, mi ipak biramo da ovaj otpad i dalje razmatramo kao potencijalno veoma opasan i tako ćemo se prema njemu odnositi do dobijanja nekih pouzdanijih informacija.

Glasnik: Najavili ste ponovnu proizvodnju soli u ulcinjskoj Solani. Šta je potrebno konkretno uraditi da bi se to realizovalo i kakve prepreke stoje na tom putu?

R. Mitrović: Nerazriješeni imovinsko-pravni odnosi jesu najveći kamen spoticanja prilikom donošenja odluka po pitanju Solane. Treba prvo da znamo i utvrdimo ko je vlasnik. Odluka o tome na koji način će se riješiti imovinsko pravni odnosi mora se donijeti na nivou Vlade. Najavljeno je da će Savjet za privatizaciju u narednom periodu donijeti odluku o vlasništvu, i očekuje se da će Solana biti u državnom vlasništvu. Na taj način bi se stvorili uslovi da se osnuje opštinsko preduzeće koje bi upravljalo proizvodnim procesima na području Solane.

Ekosistem Solane ne može da funkcioniše bez čovjeka, to jeste bez upumpavanja morske vode u basene Solane. Znajući to, onda je najlogičnije da se pokrene i proizvodnja soli jer što se tiče novca i enegrije, samo upumpavanje vode je najskupji i energetski najzahtjevniji dio procesa, sve ostalo uradi sunce, a na nama je da pokupimo prinos odnosno so. Smatramo da je najbolje da imamo aktivnu solanu kao preduzeće koje ne samo što pruža utočište brojnim životinjskim vrstama, već i upošljava ljude na poslovima proizvodnje soli. Dakle i ekonomija i ekologija, ali i pružanje turustičkih usluga koje su vezane za prirodne rijetkosti u samoj Solani.

Postoje i najave o dogovoru nabavke neophodne opreme sa svjetski poznatim proizvođačima, kako bi Solana ponovo krenula sa radom.

Pokretanje proizvodnje soli, vodeći, naravno, računa da se Solana potpuno ekološki sačuva i oplemeni, bilo bi od izuzetnog značaja za građane Ulcinja, ali i za cijelu Crnu Goru. Prvenstveno iz razloga što bi se na taj način povratio pozitivan međunarodni imidž, budući da je Solana regionalno, ali i internacionalno prepoznata kao veoma važan prostor za biodiverzitet. Imajući u vidu navedeno, došlo bi, istovremeno, do poboljšanja turističke ponude Ulcinja i povećanja mogućnosti za turistički marketing. Treće, na taj način bi se stvorio prostor za otvaranje novih radnih mjesta.

Nažalost, smatramo da je nemoguće pripremiti sve neophodne aktivnosti i završiti proces do početka ljetnje sezone.

Glasnik: Najavljen je novi pristup izradi planskih dokumenata, Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije. Kakav je plan aktivnosti po ovom pitanju i da li dijelite mišljenje da je u pripremi ovih razvojnih, odnosno regulacionih dokumenata neophodno učešće privrede, s obzirom na to da će ih usvojiti Skupština Crne Gore?

R. Mitrović: Izrada Prostornog plana Crne Gore će se nastaviti ubrzo nakon evaluacije analize postojećeg stanja i koncepta plana, uz neophodne izmjene u radnom timu koje će podrazumijevati angažovanje renomiranih inostranih stručnjaka. Budući da je u većini razvijenih evropskih zemalja predstavnicima privrede omogućena neka vrsta učešća u izradi strateških planskih dokumenata, nastojaćemo da ovu praksu uspostavimo i tokom izrade Prostornog plana Crne Gore, naročito kroz proces javne rasprave. Ono što je važno da imamo na umu je činjenica da je ovaj plan ključni strateški dokument prostornog razvoja Crne Gore do 2040. godine, te da u tom kontekstu ne možemo očekivati da će predmet dijaloga biti vlasničke parcele i inicijative koje pripadaju mikro nivou privrednih aktivnosti.

Izrada Plana generalne regulacije neće biti nastavljena, prvenstveno iz razloga što smatramo da bi takav plan cjelokupan prostor Crne Gore potencijalno mogao pretvoriti u površno i nedovoljno regulisano građevinsko područje, što nije vizija kojoj stremimo. Pojam generalne regulacije je sam po sebi kontradiktoran, a u suštini znači da se na opštem nivou nastoji urediti tj. planirati ono što po svojoj prirodi zahtijeva detaljniji nivo sagledavanja i promišljanja. Umjesto Plana generalne regulacije, nastojaćemo da u izmijenjeni Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata vratimo prostorne planove opština i generalne urbanističke planove, kao i neophodne kategorije regulacionih tj. detaljnih planova, kako bi lokalne samouprave mogle da ostvaruju svoja prava zagarantovana Ustavom Crne Gore, Zakonom i Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Razumljivo je da tokom izrade ovog nivoa planskih dokumenata očekujemo intenzivnije učešće predstavnika privrede.

Glasnik: Razvoj stanovanja i pravo na obezbjeđenje stana, kao jednan od postulata savremenih zajednica, pretpostavlja stanogradnju za tržište ali i za kategorije stanovništva koje nijesu u mogućnosti da riješe stambeno pitanje na ovaj način - mlade bračne parove, penzionere, korisnike socijalnog staranja, itd. Kao resor u čijoj je nadležnosti razvoj stanovanja, da li pripremate nešto novo što bi bilo interesantno, prije svega ekonomski prihvatljivo, kako građanima, tako i privredi građevinara, koja je jedan od nosilaca ovog posla?

R. Mitrović: Procjenjuje se da stambene zgrade čine oko 80% ukupnog građevinskog fonda u Crnoj Gori. Samim tim moramo biti svjesni ogromnog uticaja koji stanogradnja ima na prostor. Proteklih 30 godina karakterisalo je odsustvo jasne vizije, kako u dijelu stambenih politika tako i u dijelu projektovanja i izgradnje stanova. Činjenica da u 2021. godini Crna Gora još nema Pravilnik o minimalnim uslovima za projektovanje stambenih zgrada, dovoljno govori o stepenu uređenosti ove oblasti. Stoga ne treba da čudi paradoks da se danas na tržištu stanovi od 40-ak kvadrata nude kao dvosobni i što, zbog loših planskih rješenja, kupovina stana više ne podrazumijeva da će kupac imati i pristojan pogled, dovoljno sunca, minimalnu udaljenost od susjeda ili parking mjesto. Sa druge strane, dugogodišnje manično insistiranje na kvantitetu izgradnje stanova za tržište i tretiranje stana dominantno kao robe, a ne kao prava, doveli su gotovo sve crnogorske gradove u stanje slično onom u kojem su mnogi evropski gradovi bili u periodu između dva svjetska rata, a protiv kojeg su članovi CIAM-a reagovali čuvenom Atinskom poveljom. To znači da su naši gradovi preizgrađeni, a da život u njima nije zdrav. U tom smislu, konačno se moramo suočiti sa činjenicom da pojedine opštine danas imaju gotovo jednak broj stanova i stanovnika, a da je uprkos tome kvalitet stanovanja izuzetno nizak. Zato je sasvim suvislo postaviti pitanje – koliko nam je u narednom periodu potrebno stanova i kakvi ti stanovi treba da budu, naročito u svjetlu rastućih razlika u regionalnom razvoju i nimalo dobrih demografskih trendova.

U cilju popravljanja stanja u ovoj oblasti, predstoji hitna izrada Pravilnika o minimalnim uslovima za projektovanje stambenih zgrada, u kojoj će, pored zaposlenih u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, učestvovati i priznati stručnjaci iz Crne Gore i regiona, a čije se usvajanje planira krajem II kvartala ove godine.

Pored toga, u tekućoj godini planirana je i izrada Programa socijalnog stanovanja za period 2021-2024. godine, sa ciljem da se poveća dostupnost stambenog prostora za prioritetne grupe korisnika i da se utvrde okvirni obim sredstava i kriterijumi pod kojima se ta sredstva mogu koristiti.

Uskoro ćemo razmotriti i alternativne modalitete nastavka Projekta "1000+", koji bi podrazumijevali najširi nivo kooperacije između Ministarstva, lokalnih samouprava, građevinara i budućih korisnika. Ideja je da zajednički pokušamo da osmislimo i izgradimo čitave nove kvartove, sa svim neophodnim sadržajima i unaprijeđenim uslovima prostornog i energetskog komfora. Namjera nam je da putem urbanističko-arhitektonskih konkursa dođemo do novih i boljih tipologija stanovanja i da pokažemo da će njihova afirmacija istovremeno doprinijeti i afirmaciji arhitektonske struke.

Konačno, u cilju stvaranja preduslova za racionalnije planiranje stambenih potreba, neophodno je hitno uspostavljanje Registra prostornih jedinica i Adresnog registra. U tom cilju, nastojaćemo da uspostavimo intenzivnu saradnju sa Ministarstvom finansija i Upravom za nekretnine, kako bi ovi registri što prije bili završeni i dostupni planerima.

Glasnik: Značajan dio privrednih aktivnosti obavlja se u objektima koji su predmet legalizacije. Čini se da, i pored efikasnosti procesa legalizacije, ima prostora za izmjenu zakona. Kako se pristupilo izradi Plana generalne regulacije Crne Gore, nameće se pitanje da li sada treba pojednostaviti legalizaciju na način da ona bude u ovoj fazi samo katastarska, a naredne faze legalizacije (sagledavanje i prihvatljivost u prostoru) ostaviti za Urbanisticke projekte, koji su, inače, zakonom predviđeni instrument sprovođenja Plana generalne regulacije za prostore na kojima su građeni  ovi objekti.

R. Mitrović: Shodno odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, uz zahtjev za legalizaciju bespravnog objekta obavezno se podnosi dokaz o zabilježbi ili uknjižbi objekta u katastar nepokretnosti. To znači da je upis objekta u katastar nepokretnosti, sa zabilježbom da je izgrađen bez građevinske dozvole odnosno prijave građenja, koja se upisuje shodno Zakonu o državnom premjeru i katastru, neophodan preduslov za pokretanje postupka legalizacije.

Uz ovaj dokaz, organu nadležnom za sprovođenje postupka legalizacije dostavlja se i elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta, na osnovu kojeg se taj objekat i upisuje u katastar. Takođe, dostavljuju se fotografije bespravnog objekta i izvještaj privrednog društva o njegovom postojanju na orto-foto snimku i usklađenosti sa osnovnim urbanističkim parametrima i/ili smjernicama važećeg planskog dokumenta, kao i izjava revidenta da je bespravni objekat izgrađen u skladu sa tim parametrima i/ili smjernicama,  iz čega se dokazuje da se objekat nalazio u prostoru u vrijeme izrade orto-foto snimka teritorije Crne Gore (2017-2018) i da je izgrađen u skladu sa planskim dokumentom. To znači da su bespravni objekti za koje je pokrenut postupak legalizacije upisani u katastar sa zabilježbom da su izgrađeni bez građevinske dozvole, odnosno bez prijave građenja i da mogu biti u pravnom prometu.

Međutim, drugim zakonima kojima se reguliše obavljanje pojedinih djelatnosti, propisana su ograničenja za obavljanje djelatnosti ukoliko je objekat bespravno sagrađen, što je i opravdano sa stanovišta poštovanja principa legaliteta; konkretno nije opravdano dozvoliti poslovanje pod jednakim uslovima za dva privredna subjekta od kojih je jedan izgradio objekat u skladu sa propisima (projekat, revizija projekta, izvođenje radova u skladu sa propisima, plaćene naknade za komunalno opremanje, upis u katastar, i dr), dok je drugi objekat izgradio suprotno propisima, odnosno neformalno, a često i na tuđem zemljištu.

Planirane izmjene Zakona svakako će obuhvatiti i odredbe koje definišu postupak legalizacije, posebno u smislu njihovog usklađivanja sa izmjenama koje će se odnositi na sistem planiranja prostora tj. na vrste planskih dokumenata, sa ciljem da se unaprijedi efikasnost samog postupka i otklone nedoumice u sprovođenju.  

Glasnik: U oblasti otklanjanja biznis barijera elektronsko poslovanje u oblasti planiranja prostora, urbanizma i građevinarstva se nameće kao jedan od prioriteta kako Vlade Crne Gore ali i privrede. Komora će podržati sve aktivnosti u pravcu što skorije elektronske izrade i pribavljanja i izdavanja akata u navedenim oblastima. Što je plan ministarstva za ovu važnu aktivnost?

R. Mitrović: Jedan od preduslova za ispunjavanje obaveza iz INSPIRE direktive je uspostavljanje geoportala sa prostorno-planskom dokumentacijom. Cilj nam je da važeće planske dokumente prezentujemo na web-u i uvežemo ih sa servisima drugih institucija, na prvom mjestu sa servisima Uprave za državnu imovinu i katastar, servisima koji se odnose na digitalne katastarske podatke i dr. Na ovaj način želimo da svim korisnicima omogućimo transparentan pristup informacijama iz oblasti planiranja, uključujući i informacije o statusu gradnje na parcelama.

Donošenjem Izmjena i dopuna Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata 2011. godine, uveden je sistem "jedan šalter", prema kojem organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole pribavlja sva neophodna dokumenta potrebna kako za izdavanje same dozvole, tako i za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova -  uslove, mišljenja, saglasnosti i druge dokaze, propisane posebnim  propisima.  Sistemom "jedan šalter" investitorima je omogućeno da ostvaruju komunikaciju sa samo jednim organom i da jednostavnije dobijaju građevinsku dozvolu.

Planiramo da u oblasti izgradnje objekata uvedemo elektronsko poslovanje, kako bi se process "jedan šalter" obavljao elektronskim putem. Na taj način u potpunosti bi se ukinula analogna forma izrade tehničke dokumentacije, što bi doprinijelo smanjenju troškova, poboljšanju efikasnosti u radu, pojednostavljenju procedura i lakšoj komunikaciji svih subjekata uključenih u ove procese. Realizacija navedenog učinila bi proces izgradnje objekata znatno transparentnijim.

Primjena elektronske komunikacije posebno je važna u oblasti izdavanja licenci i inspekcijskog nadzora, a očekujemo da će zaživjeti ubrzo nakon donošenja Pravilnika koji treba da utvrdi način i postupak elektronske komunikacije. Informacioni sistem za podršku rada urbanističko-građevinske inspekcije (URBIS) trenutno je u fazi imlementacije i nadamo se da će uskoro biti u upotrebi.

Glasnik: Privrednici su veoma aktivno učestvovali u pripremi više propisa iz oblasti komunalnih djelatnosti. Molimo Vas da upoznate naše čitaoce sa planiranom zakonodavnom aktivnošću Ministarstva u odnosu na već pripremljene predloge zakona o komunalnim djelatnostima i o vodnim uslugama.

R. Mitrović: Predlogom programa rada Vlade od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, predložena je izrada Zakona o vodnim uslugama i Zakona o komunalnim djelatnostima, odnosno njihovo usvajanje u formi Predloga zakona od strane Vlade za IV kvartal ove godine.

Podsjećamo da su javne rasprave održane tokom pripreme ovih predloga, ali Ministarstvo uvijek ostaje otvoreno za dodatne konsultacije i dijalog sa svim zainteresovanim stranama.