You are here

Resetovanje ekonomije nakon pandemije COVID 19

02/12/2021

Jubilarna, deseta međunarodna Konferencija o ekonomiji „Montenegro 2021“ Privredne komore Crne Gore, koja je ove godine organizovana u saradnji sa Centralno evropskom inicijativom, održava se 2. i 3. decembra u hotelu „Splendid“ u Bečićima.

Poslovna zajednica je tokom protekle dvije godine pandemije kovida-19 izložena rizicima neizvjesnosti, kompleksnom situacijom na tržištu, poskupljenju sirovina, problemima sa očuvanjem likvidnosti i kadrova. Upravo zbog toga, organizatori su se odlučili da centralna tema Konferencije bude „Resetovanje ekonomije nakon pandemije COVID 19“, o čemu će govoriti donosioci odluka najvišeg nivoa, ekonomski stručnjaci, univerzitetski profesori i predstavnici poslovne zajednice. Dvodnevni skup bavi se ekonomskim perspektivama regiona nakon pandemije, zelenom i cirkularnom ekonomijom kao nužnošću i posljedicom situacije u kojoj se nalazi svijet, odgovorom poslovne zajednice na krizu, te njenom spremnošću za digitalnu transformaciju.

Jedan od najznačajnijih ekonomskih skupova na prostoru Zapadnog Balkana održava se ove godine u hibridnom formatu, uz strogo poštovanje epidemioloških mjera za zaštitu javnog zdravlja. Realizuje se u vrijeme kada Crna Gora završava dvogodišnje predsjedavanje Centralno-evropskom inicijativom, povodom čega će se održati sastanak predstavnika vlada CEI na visokom nivou. U okviru Konferencije, šefovi delegacija zemalja članica CEI razgovaraće o postpandemijskoj budućnosti Evrope. Paralelno sa Konferencijom održava se i poslovni forum CEI, pod nazivom (Re)BUILding Together – REBUILT.

Konferenciju su otvorili v.d. predsjednice Privredne komore dr Nina Drakić, predsjednik Vlade Crne Gore prof. dr Zdravko Krivokapić i generalni sekretar Centralno evropske inicijative Roberto Antonione.

Vršiteljka dužnosti predsjednice Privredne komore dr Nina Drakić kazala je da je ova poslovna asocijacija 2009. godine prepoznala potrebu za organizovanjem Konferencije kako bi, okupljajući važne aktere društveno-ekonomskog života, identifikovala pravce kretanja i razvoja zemlje. Vrlo brzo, zbog velikog interesovanja iz regiona, Konferencija je dobila širi format i 2014. godine kao ekonomski događaj važan za Zapadni Balkan ušla u Završnu deklaraciju šefova vlada okupljenih u Berlinski proces. Zahvaljujući kvalitetnim temama, pažljivo biranim govornicima i partnerima u organizovanju Konferencije ovaj događaj je sve više dobijao na značaju, postajući mjesto okupljanja, prije svega, poslovnih zajednica Crne Gore, ostalih zemalja Zapadnog Balkana, a i šire.

- Uz pitanje koliko će trajati pandemija i kakve će posledice ostaviti na sve nas, u ekonomskom i društvenom smislu, čitav svijet je pred izazovom šta poslije. U prilog razmatranju tog pitanja, vjerujem da će i naša Konferencija dati doprinos – kazala je Drakić.

U osvrtu na ekonomske prilike, ona je istakla da se u Crnoj Gori, kao i u svim ekonomijama dominantno oslonjenim na usluge, s naglaskom na turizam, pokazala ranjivost, koja je dodatno naglasila nužnost diverzifikacije privrede. Zatvaranje granica u cilju suzbijanja širenja korona virusa, obustave i ograničenja rada, direktno ili indirektno uticali su na sve sektore domaće privrede, a posebno na turizam i saobraćaj, što je rezultiralo padom privredne aktivnosti od 15,3% u 2020. godini. Prvi kvartal 2021. godine bio je pod snažnim uticajem privrednih trendova iz prethodne, te je bilo za očekivati da će BDP zabilježiti negativnu stopu rasta (-6,4%). 

- Imunizacija, koja je započela u maju tekuće godine, stvorila je dobre pretpostavke za optimizam u pogledu oporavka ekonomije, što pokazuje i podatak da je u drugom kvartalu zabilježen rast BDP-a od 19,0%. – kazala je Drakić, dodajući da je došlo do poboljšanja poslovne aktivnosti u sektorima industrije i trgovine, a posebno u sektoru turizma. Rast prihoda od turizma, transporta i građevinskih usluga u prva tri kvartala direktno utiče na ukupni oporavak ekonomije, smatra ona.

Prema njenim riječima, osluškujući potrebe koje je iskazivala privreda, Vlada je kreirala niz mjera sa ciljem ublažavanja negativnog uticaja krize na poslovanje kompanija, što je dalo rezultate.

- Cjelokupna situacija nas ubrzava u razmišljanjima kako sanirati ranjivost privrednog sistema Crne Gore i koje strukturne reforme treba sprovesti u cilju obezbjeđenja održivog ekonomskog razvoja – riječi su Drakić.

Ona je apostrofirala da će ulaganja u zelenu energiju, osim obezbjeđivanja održivijeg upravljanja životnom sredinom doprinijeti boljem upravljanju prirodnim resursima, što će otvoriti vrata mnogih podsticajnih mjera koje Evropska unija kreira za ove pravce djelovanja. Takođe, organska poljoprivreda, prehrambena industrija, šumarstvo i drvoprerada, cjelogodišnji i zdravstveni turizam, digitalna transformacija društva i povećanje inovativnosti mikro, malih i srednjih preduzeća pružaju mogućnosti za dalju diverzifikaciju ekonomije i kvalitetnije pozicioniranje na međunarodno tržište.

- Razvoj i ulaganje u navedene grane značio bi valorizaciju komparativnih prednosti, kao i ekonomski opravdano, a održivo korišćenje prirodnih resursa kojima raspolažemo. To je uostalom i cilj ka kome treba da teže sva društva koja misle o generacijama koje dolaze – rekla je čelnica najstarije poslovne asocijacije.

Ona se osvrnula i na napredak zemalja regiona u procesu integracije u EU.

-  Nužno je da svi u regionu Zapadnog Balkana zadržimo posvećenost procesu evropskih integracija i da na tom putu pokažemo neophodnu istrajnost. Učešće na jedinstvenom tržištu donijeće našoj privredi nove šanse, pristup brojnim izvorima finansiranja, te mnoge druge benefite. To je vrijedan motiv da u pretpristupnom procesu, koliko god on ponekad izgledao predug i kompleksan, budemo istrajni, koristeći ga za usvajanje novih vrijednosti i ustanovljenih evropskih standarda – poručila je v.d. predsjednice Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić.

U svom uvodnom obraćanju, predsjednik Vlade Crne Gore prof. dr Zdravko Krivokapić osvrnuo se na rezultat koji je Vlada ostvarila u prethodnom periodu na ekonomskom planu. „Prethodne godine, kao što je uvažena gospođa Drakić rekla, imate minus 15,3% ove godine rast koji će biti između 13-14%. (…) Projektovali smo da će budžet biti 65% na osnovu turističke sezone od 2019. godine i to se ostvarilo, projektovali smo da će u junu imati 30% onih koji će biti vakcinisani, i to se desilo“, rekao je on.

U odgovoru na izazove koji slijede, Krivokapić je kazao da se Vlada vodila iskustvima naučenim iz prethodnih ekonomskih događanja u svijetu. „To jedno iskustvo je Ruzvelt definisao, kada je bila velika recesija, i rekao [da] „treba povećati javnu potrošnju“. To je bio ekonomski šok u tom trenutku, ali je dao rezultat. I drugi, imate poslije II svjetskog rata Maršalov plan, koji je spasio Evropu. Ta iskustva bila su nam mjera da ono što smo propisali ekspozeom realizujemo u praksi, i javio se taj program, projekat, koji se zove „Evropa sad“, podsjetio je.

On je dalje ukazao da je pandemija COVID-19 izazvala i diferencirala probleme, i ti problemi su vrlo jasni. „Ako se oslanjate samo na jednu granu, kao što je većinski bilo, ili da ¼ crnogorskog prihoda zavisi od te grane, onda vidite koliko je to opasan projekat. Ovoga puta najviše su stradali turizam i saobraćaj, ali građevina kao što vidite skoro da nije bila ugrožena, pogotovo u Crnoj Gori. To nam daje samo putokaz šta treba da radimo u sljedećem vremenskom periodu.“

Krivokapić je iskoristio priliku da podsjeti prisutne da je Vlada Crne Gore pokrenula drugi projekat „Crna Gora odmah“, kojim će se povezati i nadograditi aktivnosti u skladu sa projektima i sredstvima koja se opredjeljuju kroz Investiciono-razvojni fond Crne Gore.

„Najvažnije što se desilo, a predstavlja jedan pozitivan efekat pandemije, je prelazak na primjenu digitalnog u svakoj sferi i na svakom koraku. Ta digitalna transformacija je neophodna svima nama, a pandemija je pokazala kako se brzo može odgovoriti na mnoge probleme, i to je samo dokaz da je ova Vlada koja je kao jedan stub postavila digitalnu transformaciju, bila apsolutno u pravu“, istakao je Krivokapić.

U završnom dijelu svog obraćanja, predsjednik Vlade je iskazao interesovanje i opredjeljenje za unapređenje i uspostavljanje principa zelene ekonomije i popularizaciju korištenja obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori. 

Generalni sekretar CEI Roberto Antonione rekao je da današnja konferencija označava kraj procesa učenja koji je CEI započela ranije ove godine organizacijom tri događaja sa ciljem da promovišu otvorenu diskusiju i razmjenu informacija u okviru proširene mreže javnih i privatnih aktera na više nivoa. „Ako želimo da identifikujemo jednu zajedničku osobinu koja povezuje ove događaje, želio bih da istaknem široki konsenzus postignut oko razmatranja da oporavak predstavlja priliku da se poboljša otpornost i pomogne u uspostavljanju novog modela rasta izgrađenog na četiri stuba: inovacije, digitalne tehnologije, ublažavanje klimatskih promjena, i vještine, radna i socijalna uključenost“, rekao je Antonione.

Antonione je naglasio važnost da se zajednička agenda fokusira na produktivnost i konkurentnost, kao i na to da se ekonomije učine zelenije i digitalnije, sa ciljem da se CEI region učini inovativnim, otpornim i održivim. „Za uspešno obavljanje ovog teškog zadatka, podržavajući zelenu i digitalnu tranziciju naših ekonomija, ulaganje u obrazovanje je od najveće važnosti“, kazao je.

Na kraju, Antonione je iskoristio priliku da prisutne i one koji događaj prate online, ohrabri da uspostave kontakte sa CEI-Izvršnim sekretarijatom za kreiranje konceptnih ideja, projekata i inicijativa o temama o kojima se danas raspravlja, od zelene i cirkularne ekonomije do digitalizacije.

Ovogodišnja Konferencija realizuje se u partnerstvu sa Centralno evropskom inicijativom, gdje se paralelno sa drugim danom održavanja događaja, 3. decembra, dešava sastanak predsjednika Vlada zemalja članica CEI-a. Paralelno sa ovim sastankom, a u okvriu Konferencije, organizovan je i CEI poslovni forum, na kojem će uzeti učešće predstavnici privrede iz 17 zemalja članica pomenute inicijative. Putem online platforme, učesnici će imati priliku da zakažu i održe 1 na 1 sastanke sa kompanijama iz drugih zemalja, i na taj način ostvare prvi kontakt i povežu se sa potencijalnim partnerima iz inostranstva.

Konferencija o ekonomiji – Montenegro 2021 realizovana je uz podršku kompanija Jugopetrol i m:tel, koji je pružio i tehničku podršku u dijelu organizacije skupa i B2B događaja. U saradnji sa KotorArt festivalom, u pauzama između panela prvog i drugog dana, učesnici koji Konferenciju prate online će imati priliku da čuju odabrane koncerte sa prethodnih nekoliko izdanja festivala.

Ekonomske perspektive regiona nakon COVID-a koji je promijenio svijet

Na panelu o ekonomskim perspektivama regiona nakon COVID-a koji je promijenio svijet, uz uvodno izlaganje i moderiranje v.d. predsjednice Privredne komore dr Nine Drakić, razgovarali su prof. dr Dejan Šoškić sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, prof. dr Milan Lakićević, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i prof. dr Ljubica Knežević Cvelbar, predsjednica Strateškog partnerstva za inovacije i istraživanja u turizmu, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani.

Moderatoka Nina Drakić naglasila je da se zbog kovida svijet se suočio sa krizom koja je najveća od II svjetskog rata, za koju nije bio spreman. Kriza je prouzrokovana uticajem i sa strane agregatne ponude i sa strane agregatne traznje, sto je njena specifičnost u odnosu na prethodne.

Globalni oporavak je krenuo sa imunizacijom stanovništva, ali je njegova dinamika različita i puna promjenjivih varijanti. Došlo je do naglog rasta tražnje, koji međutim nije pratio adekvatan rast ponude, a to je rezultiralo globalnim povećanjem cijena.

- Brojne analize ukazuju da kriza još nije gotova i da će ostaviti posljedice na sve sektore. Sve više će biti pogođena mikro i mala preduzeća, a uticaće i na kvalitet ljudskog kapitala koji je veoma važan za razovj društva – smatra Drakić.

Prema riječima prof. dr Dejana Šoškića kriza je pokazala globalne i regionalne slabosti i nije imala podjednake efekte na svaku zemlju. Države oslonjene na proizvodni sektor bolje su prošle u odnosu na one kojima usluge najviše doprinose BDP-u.

-Kovid kriza nas je naučila važnim lekcijama. Prvo, zemlje moraju imati industrijsku bazu. Drugo, kriza ne poznaje granice. Ne možemo biti zadovoljni što smo bolje prošli u krizi ako je naš susjed imao teže posljedice, jer je on kupac naših proizvoda – rekao je on.

Prema Šoškićevim riječima, regionalni razvoj je nužnost.

- Čini mi se da u nedovoljnoj meri razumijemo da strani investitori posmatraju region kao cjelinu. – navodi Šoškić.

Demografski momenat je vrlo ograničavajući faktor razvoja, navodi on u kontekstu činjenice da iz Regiona odlazi veliki broj mladih ljudi.

- Raspoloživost radne snage je izuzetno bitna, uz rast produktivnosti i kvalitet obrazovanja. Konkurentne privrede moraju počivati na konkurentnim znanjima. Nema jednog bez drugog. Ulaganje u istraživanje i razvoj je veoma bitno za perspektive regiona – kazao je on.

On zaključuje da je kovid kriza uticala na svijest o potrebi bližih lanaca nabavke i u tome vidi izuzetnu razvojnu šansu za region zbog blizine EU kao jednog od najvećih svjetskih tržišta.

Prof. dr Ljubo Jurčić je ukazao da svaka pandemija utiče na promjenu društvenih i ekonomskih odnosa.

- Kao što je otvorila procese u medicini, pandemija kovida će isto učiniti u ekonomiji i uticati na njen dalji razvoj – rekao je Jurčić.

On se osvrnuo na uticaj krize na različite privredne strukture i mjere koje su države preduzele kako bi pomogle nacionalnim ekonomijama. Ocjenjuje da Evropska unija nije adekvatno reagovala na krizu.

-  Smatram da je Evropska unija zakazala jer se njena razvojna politika nije pokazala dovoljno efikasnom, što pokazuje i to što njene članice nijesu na istom ekonomskom nivou. – naveo je on.

Naglašava da svaka zemlja mora imati politiku koja uvažava vlastite specifičnosti razvoja.

- Morate imati primarni, sekundardni i tercijalni sektor. Dugoročno ne možete živjeti tako što ćete uzimati novac i trošiti, već morate razvijati industrijsko proizvođački sektor, povećati kapacitete koji će stvoriti mnogo više vrijednosti od uslužnog sektora. Moramo razviti ekonomsku politiku da vidimo u koje poslove plasirati resurse i koje tehnologije možemo razvijati – kazao je on.

Takođe, neophodno je razvijati regionalnu privredu.

- Da bi se neka regija razvijala, potrebna je imati infrastrukturu i razvjati proizvode koji se mogu uključiti u globalne lance vrijednosti. Preduslov svega su snažno obrazovanje, politika javnog sektora, pa tek onda politika javnih finansija. Pozdravljamo strane investicije, ali moramo jačati naše sopstvene kapacitete. Puno brže ćemo se razvijati ako iskoristimo benefite međusobne saradnje – zaključio je Jurčić.

Prof. dr Milan Lakićević, smatra da je nezahvalno govoriti o reprskusijama pandemije koja još traje.

- Odiglrali smo prvo poluvrijeme, slijedi drugo, a izgleda biće i produžetaka – kazao je on, aludirajući na kovid krizu.

Prema njegovim riječima, kriza predstavlja novinu u u ekonomskoj teoriji i razlikuje se od svih dosadašnjih, koje su dolazile na krajevima ciklusa dok je aktuelna nastala odjednom i to u vrijeme kada smo imali rast od 4,1 odsto.

- Bojim se da nas je kriza iznenadila. Država je intervenisala mjerama koje je imala na raspolaganju. Ostale države su dale vrlo snažan monetarni podsticaj, a mi smo djelovali mjerama fiskalne politike – rekao je Lakićević.

U kontenstu tih mjera, prema njegovim riječima, najbolja stvar je što smo obezbjedili zaduženje od 750 miliona koje je omogućilo finansijsku konsolidaciju, kao i to što nijesmo pribjegli totalnom zaključavanju čime smo omogućili da se vrati izgubljena stopa rasta.

- Tekuću godinu ćemo završiti sa rastom između 10 i 13 odsto, najvećim u regionu – rekao je on.

Apostrofirao je da diverzifikaciju crnogorske privrede nije lako realizovati.

- Najprije moramo izgraditi infrastrukturu, prije svega saobraćajnu, kako bi se stvorili uslovi za razvoj prerađivačke i teške industrije – rekao je on.

Smatra da je u prošlosti donijeto dosta pogrešnih odluka a jedna od njih je bilo gašenje direkcije za robne rezerve koje su se u uslovima krize pokazale izuzetno potrebnim.

Zaključuje da je svaka kriza ujedno i šansa za obezbjeđivanje sistemskih uslova za razvoj i jačanje privrede.

- Maršalov plan bi trebalo da obezbijedi sistemske uslove razvoja privrede. Moramo raditi na jačanju konkurentnske prednosti, a komparativne su najviše prepoznate u elektroenergetskom sektoru. Da smo na vrijeme gradili energetske objekte danas bismo bili u prilici da izvozom rješavamo druge probleme – zaključio je on.

Prof. dr Ljubica Knežević Cvelbar smatra da svijet nije bio idealan ni prije COVID-a, već su ekonomiju karakterisali brojni problemi koje kriza pojačala i donijele nove. Najprije je riječ o klimatskim promjenama jer je posljednja dva vijeka ekonomski razvoj ostvarivan na uštrb planete.

- U ekonomske modele moraće se uključivati ekološki troškovi. Dobro je što razvijene i države u razvoju rade na konkretnim koracima u sprečavanju klimatskih promjena – kazala je ona.

Smatra da će nejednakost koja je postojala prije pandemije biti još veća, što prouzrokuje društvene podjele.

- Kriza je akcentovala neophodnost digitalne transformacije, koja traži ljudske resurse, informacionu tehnologiju, organizacione i promjene načina razmišljanja –rekla je Knežević-Cvelbar.

Prema njenim riječima, odgovor na sve izazove je zelena transformacija i digitalizacija koja mora biti efikasna, brza, uz podizanje kvaliteta života i rast produktivnosti.

- Turizam neće biti crna ovca pandemije, jer je pokazao otpornost. U 2021. se pokazalo da i pod ovim uslovima može da pruži dobre brojke. Važna je zelena transformacija turizma i treba mjeriti uspjeh kroz dodatnu vrijednost koju pruža lokalnoj ekonomiji. Potrebna je digitalna transformacija turizma jer će nam to pomoći da radimo brže. Neophodno je uključivanje lokalnog stanovništva bez čega ne može biti razvoja turizma – zaključila je ona. 

Zelena, cirkularna ekonomija – ekonomski oporavak i nova kultura življenja i poslovanja

Zelena, cirkularna ekonomija – ekonomski oporavak i nova kultura življenja i poslovanja, tema je panela čiji je uvodničar i moderator bio Radovan Nikčević, ekspert iz Regionalnog savjeta za saradnju, a učesnici Olivera Vukajlović, v.d. direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ladeja Godina Košir, predsjednica Evropske platforme za cirkularnu ekonomiju, Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori, Draško Boljević, direktor Eko fonda i Radoslav Ralević, iz EBRD kancelarije u našoj zemlji.

Moderator Radovan Nikčević smatra da nas je kriza podstakla da ubrzamo proces sveobuhvatne tranzicije sa ciljem postizanja ekološke neutralnosti. Naglasio je da države moraju sukcesivno usklađivati ekološke i pravne okvire sa Zelenim planom.

Osvrnuo se na prije dva mjeseca donijet akcioni plan podržan od lidera Zapadnog Balkana i članica EU koji predstavlja složen multidimenzionalni dokument i obuhvata mjere i obaveze za sve zemlje regiona. U fokusu plana je klimatska politika, odnosno preduzimanje mjera na sprečavanju klimatskih promjena a, kao i cirkularna ekonomija, održiva energetika, pametna i održiva mobilnost, borba protiv zagađenja, održiva poljoprivreda, snabdijevanje kvalitetnim namirnicama, zaštita prirode i biodiverziteta.

- Ovo će trasirati put razvoja regiona u narednih deset godina, ali i donijeti brojne obaveze. Pred nama su veliki izazovi i nove razvojne šanse – kazao je on.

Olivera Vukajlović je kazala da je u složenoj kriznoj situaciji Vlada reagovala promptno, paketima mjera koje su doprinijele da se sačuvaju radna mjesta i održi privredna aktivnosti. Poseban izazov bio je napraviti balans između zdravlja i pospješenja privredne aktivnosti. Napravljena je dobra i pravovremena priprema, pa se turistička aktivnost nesmetano odvijala uz poštovanje mjera, što je rezultiralo prihodima od 700 miliona eura. Time je premašen plan koji je Vlada utvrdila, a to je, prema njenim riječima stvorilo preduslove za kontinuirano ostvarenje suficita u budžetu.

- Moramo se kretati u pravcu digitalizacije i zelenog načina poslovanja, jer se to pokazalo adekvatnim u ovim uslovima. Imperativ je da promijenimo linearni model poslovanja i neiscrpno korišćenje prirodnih resursa, jer to dugoročno nije održivo, Postulati zelene i cirkularne ekonomije omogućavaju održivost poslovanja. Treba da naučimo kompanije da, umjesto proizvoda, nude rješenja, jer je to odgovor na ovakve ciklične situacije. Fokus treba da bude na izgradnji otpornosti privrede na sve buduće izazove poput ovih, a to se može samo kroz implementaciju postulata zelene ekonomije i digitalizacije – rekla je Vukajlović.

Prema njenim riječima, budući ekonomski razvoj mora biti inkluzivan, jer se samo tako može postići njegov puni cilj. Istakla je značaj formiranja Eko fonda i Fonda za inovacije, kako bi preduzeća sa komponentom održivog razvoja mogla lakše doći do sredstava.

Vlada trenutno radi na uspostavljanju kreditno garantnog fonda koji bi targetirao ovu sferu, te planira da kreira strateški okvir za cirkularnu ekonomiju koji bi služio za dalje usmjeravanje aktivnosti i mapirao osnovne potencijale.

- To bi bila sveobuhvatna strategija do 2030. godine – kazala je Olivera Vukajlović.

Ladeja Godina Košir govorila je o kreiranju Mape puta cirkularne ekonomije za Crnu Goru, ali se najprije osvrnula na značaj konferencije o ekonomiji koju organizuje Privredna komora.

- Ovo je jako bitan jubilarni događaj i treba da budete ponosni na ono što radite i na sadržaj koji ste kreirali sa dobrim porukama koje se ovdje mogu čuti – rekla je Košir.

Prema njenim riječima, Mapa puta je jedan od procesa koji Crna Gora treba da iskoristi na pravi način. Ona je kazala da treba istaći zasluge Privredne komore i UNDP-a jer su ovaj proces započeli u pravo vrijeme.

- Bez cirkularne ekonomije i akcionog plana ovakva tranzicija nije moguća. Međutim, riječ je o procesu koji je sličan maratonu i treba ga izdržati. Potrebno je imati jasnu viziju sa akcionim planom kako bismo mogli imati uvid u to što smo uradili – rekla je Godina Košir.

Prema njenim riječima, Crna Gora je na sredini kreiranja Mape puta. Ističe da su u procesu imali dobru uključenost stajkholdera, što je veoma značajno jer se, naglašava ona, Mapa ne stvara iz kancelarije, već sa ljudima na teerenu.

- Radimo na prioritetnim područjima gdje postoji najviše potencijala za početak cirkularne tranzicije. Nije lako, jer je potrebno promijeniti biznis modele. Crna Gora može biti svetionik cirkulane ekonomije za cio region – zaključila je ona.

Ona je naglasila da je evropska platforma za cirkularnu ekonomiju otvorena za sve, ne samo za EU države, i pozvala je privrednike da iskoriste njene benefite, jer tu mogu, između ostalog, razmijeniti dobru praksu, potražiti partnere za projekte, te pronaći mape puta drugih država.

- Mislim da je potrebno da napravimo cirkularnu ekonomiju Zapadnog Balkana i budemo glasni u tom smislu – rekla je Godina Košir.

Danijela Gašparikova smatra da uvođenje cirkularne ekonomije nosi veliki izazov, transformaciju starog modela poslovanja koji karakteriše narušavanje životne sredine.

- Svi stejkholderi moraju biti odgovorni i doprinijeti ostvarenju vizije transformacije ekonomije u cirkularnu. Ukoliko samo jedan partner ili grupa budu isključeni iz tog procesa to vodi ka njegovom neuspjehu – ističe ona.

Prema njenim riječima, rad kompanija će se morati promijeniti.

- Željeli bismo da povećamo proizvodne kapacitete i produktivnost, ali najprije je neophodno apostrofirati pitanja smanjenja otpada u lancu hrane – rekla je ona, ističući da sistem hrane širom svijeta pokreće 70 odsto biodegradacije. UNDP je procijenio da se svake godine baca 395 kg hrane po osobi.

Ona ističe da je neophodna dekarbonizacija i posvećenost primjeni standarda vezanih za emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

Gašparikova je tokom izlaganja istakla da je crnogorska Vlada uspostavila regulatorni okvir za povećanje inovacija, što vodi vodi unapređenju inovativnosti i otkrivanju novih poslovnih prilika i šansi.

- Uloga privatnog i javnog sektora je da osluškuju potrebe i očekivanja mladih generacija – zaključila je ona.

Draško Boljević, Eko fond, zahvalio Privrednoj komori na prilici da predstavi aktuelne projekte koje realizuju, sa fokusom na teme ekologije i zaštite životne sredine. Među njima se posebno izdvajaju projekti koji se odnose na subvencionisanje ugradnje fotonaponskih panela za poljoprivredna gazdinstva i nabavku hibridnih vozila, odnosno održivu mobilnost.

- Crna Gora je bogata potencijalima sunčeve energije i to je pravac koji treba razvijati – ocjenjuje on.

On objašnjava da će višak sredstava koje Eko fond naplaćuje zbog emisije CO2 vratiti građanima i privredi kroz subvencije.

Posebno je istakao važnost projekta Solari 3000+ i 500+ koji realizuju u saradnji sa EPCG i IRF-om.

- Ovo je pravi primjer dobre saradnje institucija koje pokazuju želju i volju da djeluju za dobrobit građana i privrede – kazao je Boljević.

Takođe je ukazao da je goruće pitanje tretiranja otpada u Crnoj Gori na koje se mora pažljivo odgovoriti kako bi se zatvorilo poglavlje 27 u pregovorima za učlanjenje u EU.

- Vlada i sva resorna ministarstva su prepoznali značaj ovog problema i zajednički smo krenuli da ih rješavamo – dodao je on.

Radoslav Ralević, EBRD, govorio o njihovim programima finansiranja, kojim podržavaju tranziciju ka zelenoj ekonomiji i čistim izvorima. Posebno je istakao da su odoborili regionalni program za pospješenje cirkularne ekonomije koji se odnosi na Zapadni Balkan i Tursku, a vrijedan je 155 miliona dolara. Od toga 140 miliona je kredit EBRD, 14 miliona su od Globalnog fonda za zaštitu sredine, a 1,5 miliona je grant za tehničku podršku.

Za pomenutih 14 miliona uslovi bi bili isti kao kod Evropske banke. Riječ je o desetogodišnjem kreditu koji bi se isplaćivao na samom kraju projekta i koji bi mogao da se diskontuje 75 odsto. Milion i po dolara bi se mogli otpisati ako se postignu određeni pokazatelji iz oblasti cirkularne ekonomije.

Takođe je govorio o Regionalnom programu za energetsku efikasnost koji se odnosi na solarne panele, energetsku efikasnost zgrada, osvetljenje i drugo. Taj program može biti subvencionisan sa 20 odsto granta u maksimalnom iznosu do dva miliona eura.

- Nadamo se da ćemo naći partnere u Crnoj Gori koji će biti zainteresovani za ovaj program – naveo je on.

Ralević je kazao da EBRD u saradnji sa Vladom nastoji da stvori ambijent i pripremi aukcije za porizvodnju električne energije iz solarnih panela i vjetroparkova.

- Da bismo u Crnoj Gori to uspjeli moramo riješiti određene probleme poput lokalnog oporezivanja objekata za proizvodnju električne energije. To je značajan rashod i odbijajući faktor za investitore – smatra on.

Tokom ovog panela, primjer dobre prakse - kompaniju H2POWER predstavio je Ivica Jakić, predsjednik Hrvatskog udruženja za razvoj i primjenu vodonikovih gorivnih članaka.

Odgovor poslovne zajednice na krizu

O odgovoru poslovne zajednice na krizu razgovarali su na trećem panelu Konferencije o ekonomiji Montenegro-2021 uvodničar i moderator Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, Nora Ishkova, direktorica AIBEST – Asocijacije za inovacije, biznis izvrsnost, usluge i tehnologije Bugarske, Darko Budeč, osnivač i izvršni direktor Buck doo iz Srbije, Vasilis Panagopoulos, izvršni direktor Jugopetrola, te Igor Banović, izvšni direktor Jadropilot and tug services.

Moderator Aleksandar Vlahović predstavio je sliku stanja privrede zemalja Zapadnog Balkana, upoređujući ovogodišnje makroekonomske parametre sa ostvarenim u 2020., a na osnovu analize Svjetske banke. Posebno je ukazao na to da se inflacija zahuhtava, u Srbiji je u oktobru iznosila 5,7 odsto i njeno kretanje će zavisiti od cijena strateških proizvoda u svijetu. Takođe je istakao da je u svim državama regiona ostvaren rekordni budžetski deficit koji je bio najveći tamo gdje je pomoć privredi i stanovništvu bila najizdašnija. On je ocijenio da su pojedine države pomoć usmjeravale preko institucija osnovanih sa idejom da finansiraju razvojne projekte, što po njegovm mišljenju nije imalo ekonomsko opravdanje.

- Visok trgovinski deficit svjedoči o niskoj konkurentnosti i nedovoljnom udjelu sektora razmjenljivih dobara i diverzifikacije privredne strukture u svim zemljama – kazao je on .

Bez jakog domaćeg privatnog sektora i povećanja domaćih investicija ne možemo dugoročno imati stabilnu ekonomsku strukturu, dodaje Vlahović, koji je ukazao i na problem visoke nezaposlenosti mladih, nedovoljno razvijenog privatnog sektora, sive ekonomije i korupcije.

- Jedino jačanjem privatnog sektora možemo dobiti osnovu održive ekonomije – zaključio je Vlahović.

Nora Ishkova smatra da kriza ne donosi samo izazove, već i prilike.

- Poslovna zajednica možda može imati i korisiti od krize. Vrlo je važno ne dopustiti da propadnu prilike koje kriza nudi za razvoj na području Zapadnog Balkana. Pandemija nam daje šansu i za nove investicije. Prilika je da djelujemo zajednički i postanemo alternativna destinacija za investicije – kazala je ona, dodajući da globalizacija i tehnološki napredak približavaju ljude pa možemo djelovati kao jedna investiciona destinacija.

Prema njenim riječima, prednost ovog područja je što ljudi uglavnom govore više jezika i imaju potrebna znanja o tehnologijama.

- Sigurna sam da možemo privući više poslovnih aktivnosti na ovo područje. Ako radimo zajedno možemo izgraditi kolaborativni ekosistem koji kombinuje sve inovativne biznise, centre za istraživanje i razvoj i kompanije kako bi podigli svijest i osnažili poslovne prilike, nudeći ovu destinaciju kao jedinstveno područje za strane investicije – naglasila je ona.

Posebno je apostrofirala značaj digitalizacije.

- Digitalizacija uklanja barijere i uz Green Deal je u vrhu liste prioriteta u regionu. Imamo divnu šansu da se nađemo na vodećem mjestu u ovoj oblasti ako osnažimo istraživanje i razvoj, koristeći najnovije tehnologije kako bismo podržali ekonomiju. Često se kaže da će posljednji biti prvi i zato smatram da region može da bude na vrhu liste tehnološkog napretka, ako zajedno radimo na automatizaciji poslovnih procesa i vještačkoj inteligenciji. Kriza nam nudi mogućnost da budemo na prvom mjestu digitalne mape puta – istakla je Ishkova.

Pozvala je učesnike na Konferenciju u Sofiji koja će se održati u aprilu, i doprinesu uspostavljanju saradnje između privrednika Balkana.

Vasilis Panagopoulos je ocijenio da je energetika pretrpjela veliki udar jer je potrošnja opala zbog lokdauna na početku pandemije.

- Nikada ne treba propustiti da se iskoristi dobra kriza. Dolazim iz sektora teško pogođenog pandemijom dok su drugi imali koristi od nje. Ona je došla tek što smo izašli iz ekonomske krize 2010 godine. Naročito je bila pogođena industrija avio goriva i tu je dovela do najtežih posljedica – kazao je on.

Dodao je da je bilo izazovno obezbijediti kontinuirano snabdijevanje gorivom.

- Kako budemo izlazili iz krize nadamo se da će se život vraćati u normalu, za šta se intenzivno spremamo. Nastavićemo da radimo ono u čemu smo najbolji, obezbjeđivaćemo nesmetanu isporuku goriva, razvijati nove proizvode i usluge, te razvijati projekte koji se odnose na obnovljive izvore energije i zelenu ekonomiju. Želimo da imamo punionice za električna vozila na što većem broju naših stanica, a pripremamo i projekte koji se odnose na solarne panele – kazao je direktor Jugopetrola.

Zbog toga što smo u kratkom periodu imali dvije ekonomske krize, Panagopoulos ne isključuje mogućnost da će se u narednim godinama javiti i treća.

Na pitanje moderatora da li podržava inicijative kao što Otvoreni Balkan, odgovorio da u potpunosti treba iskoristiti prednosti svih inicijativa koje vode smanjenju troškova, približavanju poslovne zajednice i doprinose jačanju saradnje.

Darko Budeč smatra da se poslovna zajednica bolje prilagodila krizi nego što se očekivalo. Podrška države imala je prije svega psihološki značaj jer su strahovi koji su paralisali privredu zahvaljujući njenoj intervenciji brzo prevaziđeni. Jedina primjedba je u tome što se nije reagovalo par nedjelja ranije, smatra Gudeč.

- Srbija je ogromne resurse uložila u to i kao zemlja smo možda dali i više nego što smo bili u mogućnosti. Malim kompanijama i zanatskim radnjama je to značilo opstanak – kazao je on.

Smatra da je današnji stepen digitalizacije u svim firmama bar 30 odsto bolji nego ranije, što će doprinijeti produktivnosti nakon kovida, a to je podloga za rast plata i standarda.

- Digitalizacija pomaže širenju poslovanja na nova tržišta, a digitalni marketing i društvene mreže prenose informacija velikom brzinom, što će doprinijeti rastu produktivnosti – riječi su Gudeča.

Smatra da bi bilo odlično napraviti regionalni digitalni klaster, te sarađivati na razvoju vještačke inteligencije, gejming industrije, zaštiti od piraterije i blockchaina. To su oblasti koje će tek rasti i omogućiti da zadržimo kadrove umjesto što ih izvozimo, i u tome vidi jaku ulogu država Balkana.

Igor Banović afirmativno je govorio o podršci države privredi, a koja se odnosila na subvencionisanje minimalnih zarada zaposlenih, odlaganje plaćanja poreza i doprinosa, što je brojnim poslodavcima osiguralo opstanak na tržištu. On je objasnio stuaciju u pomorskom prevozu, što je djelatnost koja isprva nije pretrpjela velike udarce zbog kovid krize. Situacija se međutim usložila u 2021. godini kada se javljaju problemi zbog izuzetno visokih vozarina u pomorskom transportu, nikada zabilježenim na ovom nivou.

Izvor problema je u SAD gdje brodovi zbog nedostatka radne snage danima čekaju na ukrcaj i iskrcaj. Vozarina po kontejneru trenutno iznosi 10.000 dolara a dostizala je cifru i od 16.000. Poređenja radi, ta cijena je u 2020. iznosila oko 1.000 dolara.

- Nema naznaka da će vozarine pasti. Kada budu pale biće to drastično i mnoge kompanije će biti u velikim problemima – kazao je Banović.

On je ukazao na zajednički problem država Zapadnog Balkana koji se odnosi na odliv mladih kadrova.

- Nedostaju nam naročito zanatlije, svi su pošli napolje gdje imaju bolje uslove i kraće radno vrijeme. Da bismo spriječili odliv radne snage država mora da odigra glavnu ulogu – rekao je on.

Smatra da se moraju bolje povezati države regiona.

- Prirodno je da sve robe koje gravitiraju Srbiji i Kosovu idu preko Luke Bar, a isto je i kada govorimo o izvozu iz tih zemalja. Nažalost, mi danas nemamo adekvatnu željezničku povezanost koja može da isprati taj izvoz odnosno uvoz. Veliki broj tereta ide kamionima što je skuplje, pa druge luke dobijaju više poslova. Sa Kosovom nemamo povezanost ni drumskim ni željezničkim saobraćajem, a oni su bogati rudnim potencijalom. Kosovo je povezano su lukom u Draču iako ona ima upola manji gaz, kazao je on.

(Ne)spremni za digitalnu transformaciju

Drugi dan Konferencije o ekonomiji Montenegro-2021 počeo je panelom (Ne)spremni za digitalnu transformaciju.

Privredni razvoj više nego ikada zavisi od spremnosti ekonomija da se digitalno transformišu. Sagledavajući prilike koje je otvorio internet i razvoj informaciono-komunikacionih tenhnologija, ulaskom u Industriju 4.0, kada vremenska i geolokacijska odrednica i veličina tržišta više ne predstavljaju barijeru za poslovanje, a efikasnost i efektivnost poslovnih procesa su eksponencijalno unaprijeđeni upotrebom informaciono-komunikacionih tehnnologija, stvaranje poslovnih prilika i uspješno poslovanje nikada nije bilo lakše.

Osnove za digitalno poslovanje i digitalnu transformaciju kontinuirano se unapređuju. Zakonski okvir u svim zemljama regiona, koje su izvan EU, u najvećem dijelu je usaglašen sa pravnom tekovinom EU vezanom za ovu oblast. Strateški okvir jasno prepoznaje značaj i benefite digitalne transformacije za privredu i društvo. Zemlje CEI regiona, koje su članice EU, imaju značajnu ulogu i veliki doprinos kroz transfer znanja i dobrih praksi pružajući na taj način podršku članicama CEI koje su posvećene procesu evropskih integracija.

Na temu da li smo suštinski spremni za digitalnu transformaciju, koje kapacitete moramo unaprijediti i koje potencijale iskoristiti, kako bi doprinijeli ekonomskom rastu društva, razgovarali su uvodničar i moderator Nenad Novović, direktor Amplitudo doo, Katja Mohar Bastar, direktorica DIH Slovenija, prof. dr Nenad Filipović, direktor IEDC Bled, Predrag Nikolić, direktor Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije i Plamen Tsekov, suosnivač i predsjednik uprave Scale focus i član uprave AIBEST.

Nenad Novović je kazao da je digitalna transformacija ključna sintagma svuda u svijetu u posljednjih nekoliko godina.

- Ko će se bavi digitalnom transformacijom i ko će platiti taj proces ključna su pitanja o kojima treba razgovarati, kao i o razmjeni dobre prakse između zemalja regiona – rekao je Novović.

Katja Mohar Bastar saglasna je da je važno čuti iskustva regiona na polju digitalizacije, a posebno o zelenoj digitalnoj temi. Ona je predstavila digitalno inovacioni hab u Sloveniji, čija je misija digitalizacija malih i srednjih preduzeća kojima se pomaže putem četiri vaučera za digitalizaciju (za digitalnu strategiju, digitalni marketing, sajber bezbjednost i digitalne kompetencije), koje je do sada iskoristilo 2300 kompanija.

DIH Slovenije sa preko 300 ekperata za ovu oblast pokušava da zadovolji veliko interesovanje slovenačke privrede u procesu digitalne transformacije.

Prema njenim riječima, najprije je neophodno obezbijediti okruženje za provjeru preduzeća prije ulaganja u digitalnu transformaciju.

- Potrebno je provjeriti stanje preduzeća ali prije svega moramo da probudimo svijest o važnosti i benefitima koje donosi ovaj proces. To je prvi korak koji prethodi formiranju digitalnog ekosistema – smatra ona.

Predrag Nikolić pretstavio je rad Centara za digitalnu transformaciju, koji je prije tri godine formiran u okviru Privredne komore Srbije, s ciljem da podrže MSP u Srbiji kako bi započeli ili nastavili put digitalne transformacijie.

- U većini slučajeva preduzeća su na samom početku procesa digitalne transformacije. Radili smo istraživanje koje je pokazalo da je nivo svijesti o potrebi digitalne transformacije jako nizak, mala i srednja preduzeća nijesu imala ideju o tome šta je digitalna transformacija, kako se sprovodi i koliko košta, a to je bilo mnogo prije kovida – rekao je Nikolić.

Centar se obratio Austrijskoj privrednoj komori, koja je vodila uspješan program digitalne tansformacije, u cilju dobijanja pomoći za oblikovanje sopstvenog.

- Ideja je bila da obučimo i sertifikujemo konsultante, kao u Austriji. Obučili smo 43 trenera za digitalnu transformaciju koji imaju ISO standard za ovu obuku, kako bi mogli raditi bilo gdje u svijetu. Oni nijesu morali da imaju univerzitetsku diplomu ali jesu iskustvo u tom procesu i to u svojstvu menadžera projekta i to su morali da dokažu sertifikaciono tijelu iz Austrije – objasnio je on, dodajući da će do kraja decembra obučiti 65 trenera, što je dovoljno da pokriju potrebe cijele Srbije.

Po prvom pozivu, 1500 preduzeća je započelo s ovim programom koji se sastoji iz tri faze. Namjera Centra je da pokrene prvu primjenu vještačke inteligencije u malim i srednjim preduzećima. Prema njegovim riječima, konsultanti Centra provode do osam dana u preduzeću i pripremaju analizu sa listom prioriteta, nako čega se izrađuje strategija digitalne transformacije kompanije, iz koje proizilazi predlog projekta sa tehničkim specifikacijama.

- Snosimo 50 odsto troškova angažmana konsultanta, a sa 50 odsto sufinasiramo i implementaciju projekata – naveo on.

On ističe da su osnovali Digitalnu akademiju kako bi omogućili da mala i srednja preduzeća dobila adekvatna znanja iz ove oblasti.

Nikolić smatra da će IT industrija takođe proći kroz transformaciju u budućnosti, i tvrdi da će se do kraja 2024. godine 60 odsto platformi i online aplikacija raditi bez potrebe za kodom i uz vrlo malo programiranja. Zato će i IT stručnjaci morati da specijalizuju svoja znanja u skladu sa savremenim IT tehnologijama.

Prof. dr Nenad Filipović govorio je o istraživanju koje se fokusiralo na (ne)spremnost kompanija u regionu za digitalnu transformaciju.

- Naša škola se fokusira na srednje i velike kompanije, a 80 odsto njih je izvan Slovenije. Upoređujući iskustva iz svijeta i regiona vidjeli smo da je nedostatak svijesti o digitalnoj transformaciji prisutan ne samo u MSP već i u velikim preduzećima. Većina sagovornika se pogrešno fokusiralo na riječ digitalna, a ne na transformaciju poslovnog modela stvaranja vrijednosti na drugačiji način nego ranije, zahvaljujući digitalnoj tehnologiji – rekao je Filipović.

Prema njegovim riječima dva glavna razloga za digitalnu transformaciju su da biznis postaje brži a turbulencije jače, što zahtijeva agilni pristup poslovnim procesima, te to što stari modeli poslovanja onemogućavaju dolazak do novih vrijednosti.

Način na koji djelujemo i radimo je zastareo. Širom svijeta  digitalna transformacija je prioritet – rekao je on.

Kompanije, prema njegovim riječima, zaziru od velikih promjena. Zbog kompleksnosti same digitalne transformacije često nijesu voljne da se time bave. Drugi izazov je nedostatak kadra, ljudi koji znaju nešto o procesu ili treba da budu dobar svojevrsni interfejs za eksterne partnere.

- Mi u našoj školi organizujemo rad na brojnim korporativnim aktivnostima, kako bismo edukovali i podizali stepen svijesti u preduzećima. Ne možemo se nadati magičnom rješenju, već skidati sloj po sloj, kao kad ljuštimo luk – zaključio je on.

Plamen Tsekov kazao je da je kompanija Scale of Focus, koja danas broji 1000 zaposlenih, osnovana u jeku prethodne ekonomske krize.

- Naš san je bio, s obzirom na to da smo radili u IT industriji za druge, da formiramo najbolju kompaniju koja neće biti usmjerena ne samo na bugarsko tržište, izvozno orjentisanu, sa velikim potencijalom da otvori nova radna mjesta i kvalitetno radi na impelmentaciji međunarodnih projekata. To smo i ostvarili za manje od decenije. Sada imamo podružnice u Njemačkoj, SAD, Italiji ,što su naša primarna tržišta. Donijeli smo odluku i da ulažemo u susjedne zemlje i uz pomoć tamošnje Vlade otvorili podružnicu u Sjevernoj Makedoniji, koja se najbrže razvija – kazao je Tsekov.

Prema njegovim riječima, da bi bila uspješna, preduzeća moraju proći kroz digitalnu transformaciju.

- Ako se kompanija ne trasformiše upašće u velike probleme. Oni koji ispadnu iz te trke biće neuspješni i teže će da prežive – smatra on.

Dodaje da će rasti potreba preduzeća za  IT uslugama i kadrovima iz ove oblasti, u cilju unaprjeđenj a konkurentnosti preduzeća. Sektoru javne uprave će takođe biti potrebno više stručnjaka iz ove oblasti jer će i ona morati da prođe kroz digitalnu transformaciju.

- Ako ne dođe do digitalizacije javne uprave, izostaće digitalne usluge i to će biti dodatni motiv da mladi napuste zemlju – smatra on.

U vezi sa pitanjem digitalne transformacije IT sektora on smatra da će se mlada generacija ubuduće angažovati projektno, a ne kao sada na tradicionalnim poslovima.

- Vlada treba da osmisli kako da iskoristi frilensere da doprinesu razvoju lokalne ekonomije. Region treba da iskoristi te obrazovane ljude i podstiče pozicioniranje IT sektora kao glavnog izvoznog proizvoda regiona. Turizam neće zadržati mlade ljude u zemlji. IT sektor može biti rješenje za problem odliva mozgova a to zahtjeva ulaganje vlada u infrastrukturu i prekograničnu saradnju, što je jako važno, jer region po ovom pitanju mora biti jedinstven – zaključio je Tsekov.

Učesnici panela su zaključili da je digitalna transformacija zaista velika ali neminovna promjena koju ćemo lakše sprovesti uz međusobnu podršku i razmjenu znanja i iskustava.

Zapadni Balkan nema alternativu evropskoj budućnosti

Prostor zapadnog Balkana nema alternativnu budućnost osim da jednog dana svi budemo za istim evropskim stolom. Evropska unija ne može biti kompletna bez Zapadnog Balkana, ocijenjeno je tokom finalnog panela Konferencije o ekonomiji – Montenegro 2021, tokom kojeg su visoki predstavnici vlada zemalja Centralnoevropske inicijative razgovarali o postpandemijskoj budućnosti Evrope.

Razgovora je sa premijerima Crne Gore i Hrvatske, te šefovima delegacija Albanije, Bugarske, Češke, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije i Srbije vodio moderator Goran Svilanović, bivši Generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju i diplomata.

U osvrtu na aktivnosti Vlade Crne Gore u borbi protiv posljedica pandemije na zdravlje i ekonomiju, premijer prof. dr Zdravko Krivokapić istakao je zadovoljstvo postignutim rezultatima. „Ja vam tvrdim da je ova Vlada, a to će istorija da pokaže, najuspješnija, najkompetentnija, sa najviše znanja i najviše rješenja u kontekstu u kojem se našla“, ocijenio je premijer.

Kada su u pitanju evropske integracije Crne Gore, Krivokapić je istakao da se u tom procesu ne može govoriti ni o kakvoj sigurnosti, već o očekivanjima „koje ponekad ne umijemo prepoznati ili artikulsati na pravi način“.

Naglašava da treba gledati u ono što smo do sada uradili da doprinesemo evropskom putu te ukazao na potrebu jačanja kapaciteta, prije svega administrativnih, i kreiranja kvalitetnih projekata da bi se privukla sredstva iz EU fondova.

Govoreći o aktivnostima na oporavku i razvoju ekonomije, premijer posebno ističe program „Evropa sad“ koji će doprinijeti smanjenju nejednakosti, a koji je posebno izražen na sjeveru zemlje, kroz povećanje minimalne i prosječne zarade i druge mjere.

Ukazujući na značaj razvoja saradnje u regionu i šire, premijer je kazao da podrška partnera nije izostala u izazovnim vremenima, ističući podršku koju u ovom dijelu pružaju partneri, ambasade, i države članice Evropske unije.

Na kraju, premijer je iskazao posebnu zahvalnost svima prisutnima, a posebno premijeru Plenkoviću, sa kojim se po prvi put sreo i koji je optimista i vjeruje da će prostor Zapadnog Balkana jednog dana biti dio Evropske unije.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković zahvalio se premijeru na gostoprimstvu i prenio poruku EU da ovo područje nema drugu alternativu nego da bude za zajedničkim evropskim stolom. „Nova metodologija pregovora za pristupanje EU mora biti takva da trasira put Zapadnog Balkana prema naprijed, a ne da ga čini težim“, naglasio je on.

Podsjetio je da je Crna Gora otvorila posljednje pregovaračko poglavlje u vrijeme hrvatskog predsjedavanja Unijom, te konstatovao da su poglavlja 23 i 24 ključna za uspješno okončanje tog procesa.

Kazao je da Hrvatska smatra da sve regionalne inicijative poput CEFTE, EFTE i novijih koncepata saradnje, predstavljaju varijacije svojevrsne pripreme za članstvo u Evropskoj uniji, što je jako bitno za „razumijevanje dubine ekonomskih obaveza koje proizilaze iz članstva u EU koje se, dok si kandidat i pregovaraš, ne vide“. Navodeći primjer Hrvatske, rekao je da ih je nakon ulaska zemlje u Uniju dočekalo sve ono što sa sobom nosi nosi ekonomsko upravljanje EU, a što je kreiralo brojne izazove.

„Hrvatska će se uvijek i isključivo zalagati za individualno vrednovanje postignuća svake zemlje [na evropskom putu]“, naglasio je Plenković.

Na kraju, Plenković je iskazao divljenje zemljama koje su dugo u procesu evropskih integracija, gdje postoji veliko interesovanje i podrška javnosti.

Potpredsjednik Vlade Sjeverne Makedonije zadužen za ekonomska pitanja Fatmir Bitići ocijenio je da postoji velika podrška građana evropskim integracijama koja je veća od 80 odsto i da ju je izazovno održati u ovako dugom periodu pristupanja. Osvrnuo se i na uticaj pandemijske krize na evropska stremljenja država regiona, naročito u dijelu izazova koje je COVID kriza izazvala u pogledu solidarnosti, dijeljenja, zajedništva i jednakih šansi.

„Nažalost, sada u post kovidu vidimo da se mnogo zemalja sve više fokusira na sebe. Umjesto toga potrebno je da se usmjerimo na Evropu. U tom procesu vjerujem u značaj regionalne saradnje koja doprinosi konkurentnosti, a ona će nas pripremiti da postanemo inkluzivne ekonomije“, kazao je on.

Bitići je posebno istakao iskustvo Hrvatske u procesu integracija, na čijim primjerima i iskustvu mogu naučiti i druge zemlje regiona kada su u pitanju njihova stremljenja ka Evropi.

Prema njegovim riječima, svi negativni trendovi poput migracija i odliva mozgova ukazuju na to da sve države iz regiona Zapadnog Balkana moraju zajednički raditi na podizanju kompetetivnosti u biznisu. Govoreći o inicijativama koje bliže povezuju region ocijenio je da će one doprinijeti dodatnoj vrijednosti naših država.

Aleš Hmelaš, zamjenik ministra vanjskih poslova Češke istakao je da se divi ciljevima, posvećenosti i odlučnosti Vlade Crne Gore na evropskom putu, uz poseban osvrt na program Evropa sad. Podijelio iskustvo Češke iz vremena kada je potvrđeno njeno članstvo 2004. godine a kada je počeo veliki priliv investicija.

- To je bilo vrijeme konvergencije bez presedana, koje nas je uvjerilo da ćemo za pet šest godina doći na nivo Austrije. Međutim trebalo nam je nekoliko godina da naučimo kako da funkcionišemo unutar EU. Usklađenost koja je proistekla iz pridruživanja pomogla nam je da postanemo dio EU ekonomije – rekao je on.

Vladimir Marić, pomoćnik ministra spoljnih poslova Srbije je kazao da je veoma bitno što je pandemija podstakla razvoj nauke u koju ta država mnogo ulaže, kao i u razvoj četiri slobode na kojima počiva EU. Prema njegovim riječima, inicijativa Otvoreni Balkan ne poništava pojedinačne napore ka EU, već čini da se cio proces ubrza.

Želimo da uklonimo barijere kako bi ljudi mogli da nađu posao kako u Srbiji, tako u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji – kazao je on.

Izrazio je velika očekivanja od predstojeće međuvladine konferencije sa EU, pošto ova zemlja dvije godine nije otvorila nova poglavlja u pregovaračkom procesu. Posebno je bitnim ocijenio poglavlja 23 i 24 i podsjetio da je u tom smislu Srbija odlučna da realizuje ustavne reforme koje su neophodne.

Vladimir Cuc, drugi sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Moldavije kazao je da ova država dijeli izazove regiona Zapadnog Balkana koji se tiču pandemijske krize.

- Sve više zabrinjava porast inflacije u regionu, jer kada imate niske prihode, ona ih dodatno „pojede“ – rekao je on.

Istakao je dobru saradnju sa istočnim partnerima, EU i SZO, te iskazao posvećenost zemlje da poveća stopu vakcinacije i izbori se prije sve energetskom krizom.

- Želimo da privučemo investitore, a to ne možemo bez dobre povezanosti. Treba iskoristiti poziciju našeg regiona, a za to su potrebne digitalna transformacija, zelena agenda i inovacije – kazao je on.

Ambasador Albanije Vidi Kurtesi ocjenjuje da je prethodna godina bila jedna od najtežih za tu zemlju ali da se njena ekonomija uprskos svemu uspješno oporavlja u 2021. Zahvalio je za podršku EU, te istakao da je tokom krize Zapadni Balkan pokazao pragmatičnost u saradnji olakšavajući trgovinu, investicije i efiksanost snabdijevanja.

- U Regionu je potrebno olakšati kretanje roba, usluga i kapitala. Imamo jasan put ka tome zahvaljujući Berlinskom procesu i inicijativi Otvoreni Balkan koji označavaju našu zrelost i spremnost da uzmemo budućnost u svoje ruke – kazao je Kurtesi.

Ambasador Mađarske Jozsef Negyesi istakao je da Mađarska nema otvorenih političkih ni ekonomskih pitanja sa državama regiona. Prema njegovim riječima ova zemlja je pružila podršku brojnim državama među kojima i Crnoj Gori, i to u vakcinama i medicinskim sredstivma.

- Pitanje migracija je vrlo važno za sve nas i ono se mora zajednički riješiti u saradnji sa Zapadnim Balkanom i EU – naglasio je on.

Ambasador Poljske Artur Dmochowski ocijenio je da ta država želi jaku Evropsku uniju sa snažnim članicama čije institucije djeluju u skladu sa zakonima subsidijarnosti i jednakosti. Prema njegovim riječima treba ojačati industrijske osnove i iskoristiti potencijale digitalnog tržišta.

- Aktivno zagovaramo uključenje država Zapadnog Balkana na konferenciji o budućnosti Evrope i nastavljamo da finasiramo projekte, stipendiranje vaših studenata, te podržavamo procese dekarbonizacije i zelenu tranziciju – kazao je Dmochowski.

Ambasador Rumunije Matej Viorel Ardeleanu smatra da kovid kriza poput ostalih nosi izvjesne šanse koje treba iskoristiti.

- Odliv mozgova je pogodio i Rumuniju. Nema jasnog recepta za rješavanje tog pitanja ali smo preduzeli određene mjere i kao uspješnim pokazalo se stalno povećanje zarada, njihovo utrostručavanje u zdravstvenom sektoru, dok smo IT sektor oslobodili poreza na zarade i on trenutno zapošljava oko 150.000 ljudi i doprinosi BDP-u sa sa šest odsto što je na nivou poljoprivrede koja zapošljava dva miliona stanovnika – kazao je Ardeleanu.

Ambasador Slovačke Boris Gedel izrazio je bojazan da će pandemija još potrajati, dodajući da je u toj zemlji ponovo lockdown i da se sada više fokusira na zdravlje ljudi.

- Slovačka je tokom pandemije donirala milion eura pomoći Zapadnom Balkanu i 2,5 miliona državama istočnog partnerstva. Malo šta na svijetu je sigurno, ali ono što možemo reći je da će Slovačka i dalje podržavati Zapadni Balkan i njegov put ka EU. Ova priča nije završena dok vaš region ne bude u EU – kazao je on.

Gregor Presker, ambasador Slovenije istakao je da je Slovenija radi sve što je u njenoj moći da što više približi region EU, ali i EU ovom području.

- Slovenija se tokom svog predsjedavanja Unijom fokusirala na Zapadni Balkan i na otpornost Evrope na različite prijetnje kao što su kovid, klimatske promjene, migracije, promjene u lancima snabdijevanja hranom i energentima – kazao je on. Post-kovid oporavak ide asimetrično i neophodno se više fokusirati na privatne investicije. Slovenija daje važnost digitalnoj transformaciji čime se koriste mogućnosti digitalnih tržišta i usluga.

Vassil Durev, zamjenik ambasadora Bugarske, smatra da je neophodno naći ravnotežu između zdravstvenog i ekonomskog faktora, te da će nas izazovi pandemije učiniti spremnijim za buduće krize. Kriza je naglasila značaj multilateralnog odgovora nasuprot individualnom pristupu, navodi se u pismu premijera Bugarske Stefana Janeva koje je pročitao ambasador. Bugarska je tokom predsjedavanja postavila prioritete da unaprijedi i osnaži mogućnosti koje pruža regionalna saradnja, te evropski fondovi i inicijative.

Zaključci i preporuke Konferencije

Zaključke i preporuke “Konferencije o ekonomiji Montenegro 2021” saopštio je prof. dr Saša Popović.

  • Učesnici konferencije ocijenili su da su organizatori napravili dobar izbor teme, koja u potpunosti korespondira sa urgentnom potrebom da se analiziraju ekonomski problemi izazvani pandemijom COVID-19   i da se  potraže adekvatna rješenja za njih.
  • COVID-19 prijeti da produbi društvene podjele na svim nivoima, što povećava geopolitičke rizike, rast populizma i autokratskih oblika vladavine, te neizvjesnost u pogledu budućih performansi ekonomskih sistema.
  • Pandemija je ogolila strukturne probleme nacionalnih ekonomija i nametnula vladama traženje balansa između zaštite zdravlja ekonomije i zaštite zdravlja građana, što vodi većem stepenu državnog intervencionizma u uslovima smanjene ekonomske aktivnosti.
  • Zabrinjava značajno povećanje percepcije korupcije, pokidani lanci snabdijevanja i enormno povećanje transportnih troškova.
  • Postoji problem sa resetovanjem sistema - nakon što pritisnete dugeme za resetovanje, uskoro ćete se ponovo naći u istom sistemu. Koristeći kompjuterski žargon, možemo reći da je ekonomskom sistemu potreban upgrade, tj. instalacija nove verzije koja nudi više mogućnosti. Za takvu instalaciju ne postoji dugme, već složene procedure zasnovane na ojačanom insitucionalnom hardveru, održivim i efikasnim algoritmima proizvodnje i stabilnom i jakom napajanju političkom voljom za izgradnjom takvih ekonomskih sisitema. 
  • Proces digitalizacije i cirkularna ekonomija osnovne su preporuke za prevladavanje naslijeđenih i novonastalih ekonomskih problema, te osnova za nove razvojne potencijale, veći nivo konkurentnosti i otvaranje novih tržišta.
  • Sprovođenje uspješne zelene i digitalne transformacije uspješno se može sprovesti preokretanjem demografskih trendova kroz snažna ulaganja u sektor obrazovanja, koja bi podstakla kompetencije radne snage.
  • Dok tražimo inovativna rješenja u oblasti obnovljivih izvora energije, globalne ekonomske krize nas podsjećaju na to  da one imaju sopstvene obnovljive izvore.
  • Virus je tokom evolucije naučio da svoje trajanje produži mutacijom, a biznis tokom svoje evolucije da trajanje produžiti transformacijom. Zato je promjena osnovni uslov opstanka.
  • Diversifikacija malih ekonomija moguća je kroz regionalne inicijative i artikulisanje zajedničkih interesa prema trećim stranama, za šta je neophodna regionalna sinhronizacija.
  • Geografska blizina i političke aspiracije zemalja Zapadnog Balkana  ka integraciji sa Evropskom unijom, dobar su putokaz ka socio-ekonomskom prosperitetu regiona.