You are here

Ulaganjem u obnovljive izvore postaćemo izvoznici struje

14/02/2020

Elektroenergetski potencijal jedan je od najznačajnijih prirodnih potencijala Crne Gore i treba ga razvijati na dugoročno održiv način, saopšteno je na sjedici Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore, održanoj 14. februara 2020. godine.

Razmotren je Energetski bilans Crne Gore za 2020. godinu i prezentovan koncept kinetičke kao energije iz obnovljivih izvora. Usvojen je Izvještaj o radu Odbora za prethodnu godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Luka Jovanović, a u radu su, pored članova, učestvovali izvršni direktor kompanije AFKEM Raimund Wunder, Denis Link iz Save The Planet, Dejan Stojsavljević, izvršni direktor Rosch Innovation Balkan, Miodrag Šestović, World Vision Corp, te predstavnici Regulatorne agencije za energetiku i pojedinih opština.

Bilans za 2020.

Energetski bilans za 2020. prezentovao je sekretar Odbora Ranko Vukmirović. Ovaj dokument je pripremljen na bazi bilansa koje su utvrdili Elektroprivreda, CGES, CEDIS, rudnici uglja Pljevlja i Berane, kao i procjenjenog prometa naftnih kompanija. Njime su obuhvaćene potrebe pojedinih privrednih subjekata (Uniprom KAP, Toščelik Nikšić, Direkcije Javnih radova, CRBC i drugih) koji pojedine energente nabavljaju u sopstvenom aranžmanu putem javnog tendera.

- Bruto konzum električne energije planiran Energetskim bilansom koji je usvojila Vlada iznosi 3.615,30 GWh, a pokriven je proizvodnjom iz sopstvenih izvora od 3.454.0 GWh, od čega iz hidroelektrana 52,7% , termoelektrane 38,1 % , vjetroelektrana 9,09 % i solarne energije 0,06% - rekao je Vukmirović.

Planirano je da male hidroelektrane doprinesu sa 8,4 odsto ukupne proizvodnje struje. Energetski uslovi su promijenjeni u odnosu na prošlu godinu, jer je u komercijalni rad pušten pomorski kabl između Crne Gore i Italije, te vjetroelektrana Možura.

Planom je deficit električne energije sveden na ispod 5%. Međutim, najveći uticaj na ukupni deficit energije ima deficit nafte i prirodnog gasa, koji čine 40,35 odsto ukupnih potreba za energijom u Crnoj Gori, a za potrebe domaćeg tržišta uvoze se u potpunosti

Planirane potrebe električne energije direktnih kupaca iznose 686 GWh ili 18,97% ukupne potrošnje, a kod distributivnih kupaca 2.405 GWh ili 66,53%.

Vukmirović navodi da tražnja za energijom raste i da joj se u susret mora izaći uz uvažavanje visokih standarda sigurnosti i zaštite životne sredine.

- Energetski subjekti planiraju veću potrošnju skoro svih energenata što nedvosmisleno pokazuje rast privrednih aktivnosti. Sa sigurnošću se može tvrditi da je elektroenergetski potencijal jedan od najznačajnijih prirodnih potencijala Crne Gore i da ga treba razvijati na dugoročno održiv način. Učešću obnovljivih izvora energije treba posvetiti posebnu pažnju sa naglaskom na energiju vjetra i Sunca. Ta grana privrede, ako se blagovremeno ulože određena sredstva i izgrade novi energetski izvori, može postati značajni izvoznik električne energije i doprinjeti poboljšanju spoljno trgovinskog bilansa – rekao je Vukmirović.

Ima prostora, prema njegovim riječima, da buduća energetska politika bude dinamična uz puno uvažavanje savremenih tehno-ekonomskih i ekoloških standarda kod izgradnje novih hidroelektrana, alternativnih izvora energije, povećanju energetske efikasnosti postojećih proizvođača, prenosnih i distributivnih objekata.

- Valorizacija vodotoka Pive izgradnjom hidroelektrana Komarnica, Kruševo i Piva 2, što čini jedinstven sistem, optimalno je rješenje i očekivati je dinamičniji rad na ovim projektima - istakao je Vukmirović. 

Značajan energetski potencijal su, kako je naglasio, rezerve uglja u pljevaljskom i beranskom basenu. 

- Dokazane rezerve ležišta Maoče i drugih ležišta zahtjevaju novi pristup u izgradnji termoelektrane sa primjenom novih tehnologija koje omogućavaju nultu emisiju gasova - rekao je Vukmirović.

Dodao je da se sa nestrpljenjem očekuju rezultati  nove istražne bušotine u podmorju Crne Gore, na gas i naftu, sredinom ove godine, te da su „dosadašnja saznanja optimistička“.

Predsjednik Odbora Luka Jovanović kazao je da su u fokusu EPCG projekti hidroelektrane Komarnica koja je u fazi završetka idejnog projekta, kao i energije vjetra i sunca.

- Za očekivati je da do 2022. godine imamo u vlasništvu EPCG još jedan vjetropark na lokaciji Gvozd, snage do 50 MW i pokušamo završiti prvu fazu solarne elektrane na Briskoj Gori. U kombinaciji svega navedenog, Crna Gora već u kratkom periodu ne bi trebalo da ima deficit električne energije – kazao je Jovanović.

Kinetička energija

Izvršni direktor njemačke kompanije AFKEM AG Raimund Wunder predstavio je njihov koncept elektrana na kinetičku energiju. On je objasnio princip i tehnologiju na kojoj se zasniva rad ovih elektrana te upoznao crnogorske privrednike sa njihovim postrojenjima u Njemačkoj od 60 KW, Tajlandu od 100 KW, te planiranim projektom u domovini snage 20 MW.

- Naše kinetičke elektrane rade 8000 sati godišnje, ne emituju štetne gasovE i ne zavise od vremenskih prilika. One su idealan dodatak solarnoj i energiji vjetra, koji smanjuje troškove prenosa u mreži – rekao je Wunder.

Naglasio je da uz ove elektrane nijesu potrebna skladišta energije, već se ona može proizvesti kad god je to potrebno.

Članove Odbore interesovali su tehnički detalji, poput toga koja je maksimalna proizvodna snaga elektrana, te kako promjenljivo opterećenje utiče na njihov rad.

Iz Uniprom KAP-a inicirana je konkretna saradnja po ovom pitanju.

- Uniprom KAP-u je spreman da sklopi ugovor sa vama i iskoristi svu energiju koju možete da proizvedete, a idealno bi za naše potrebe bilo napraviti elektranu na kinetički pogon do 10 MW – rekao je generalni menadžer kompanije Nebojša Dožić, pozivajući predstavnike njemačkih firmi da posjete Kombinat i uvjere se u njihove energetske potrebe.

Iz njemačkih kompanija su odgovorili da su adresa za tu inicijativu njihovi crnogorski partneri World Vision Corp.

- Ovaj sistem stabilno radi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji. Raduje inicijativa KAP-a da se ove elektrane dokažu u Crnoj Gori – rekao je Miodrag Šestović, World Vision Corp.

Potencirao je da kinetička predstavlja najjeftiniju i najzeleniju energiju, te da ne zahtijeva nikakve koncesije, niti subvencije. Za ovaj vid energetske efikasnosti, dodaje on, već su zainteresovani Glavni grad i pojedine opštine, a njena primjenljivost je prepoznata i za buduću cementaru u Pljevljima.

Kompanija World vision Corp. će predložiti Vladi da energetski objekti na kinetički pogon budu uvršteni u zakon o zelenoj energiji, saopšteno je na sastanku.

Izdvajamo