You are here

Uskoro novi Pravilnik o označavanju robe Brajevim pismom

24/02/2020

Pravilnik o listi proizvoda i načinu isticanja obavještenja o robi na Brajevom pismu uskoro bi trebalo da bude stavljen van snage i da se donese novi koji će urediti ovo pitanje na način koji je optimalno primjenjiv. Ovo je najavljeno iz Ministarstva ekonomije na sjednici Odbora udruženja trgovine, održanoj 24. februara 2020. godine.

Na sastanku su, pored označavanja proizvoda na Brajevom pismu, razmotreni informacije o poslovnom ambijentu, reprografskim pravima, te Doing Business izvještaj o lakoći poslovanja. Donijeta je odluka o formiranju Grupacije za trgovinu nekretninama, prezentovane su aktivnosti Monstata i usluge kompanije BI Consulting. Usvojeni su Informacija o poslovanju u sektoru trgovine u 2019. godini i Izvještaj o radu ovog odbora za 2019. godinu, te prezentovan Izvještaj o radu Privredne komore Crne Gore.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Jovan Lekić, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnice ministarstava ekonomije i zdravlja Biljana Jakić i Slađana Pavlović, Monstata Bojana Radojević i BI Consultinga Ratko Nikolić.

Brajevo pismo

Članovi Odbora su i ovom prilikom ocijenili da je Pravilnik o listi proizvoda i načinu isticanja obavještenja o robi na Brajevom pismu, donijet u julu 2019. godine, neprimjenljiv, nefunkcionalan i ekonomski neracionalan, potencirajući da ovakvo normativno rješenje ne postoji u svijetu. Podsjetimo, Pravilnik se odnosi na sredstva lične i higijene prostora i obuhvata nekoliko hiljada artikala. Na prethodnoj sjednici OU trgovine je zaključeno da, iz pomenutih razloga, članovi Odbora neće označavati proizvode na Brajevom pismu.

- Inspektorima je, po ovom osnovu, tokom 2019. godine, podnijeto oko 260 prijava, dok je od početka 2020. godine bilo preko 50 prijava, te da se pred nadležnim sudom vode prekršajni postupci – kazala je Biljana Jakić, generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije.

Nakon brojnih apela trgovaca saopštenih posredstvom Privredne komore na sastancima sa premijerom Markovićem, sjednicama Odbora udruženja trgovine i na Savjetu za konkurentnost, najavljeno je skoro rješenje ovog pitanja.

- Formirana je radna grupa koja će se baviti problematikom u vezi sa deklarisanjem robe na Brajevom pismu, što je proces za koji je potrebno vrijeme. U međuvremenu, u narednih nekoliko dana trebalo bi da bude pripremljen novi pravilnik koji će staviti van snage važeći Pravilnik o listi proizvoda i načinu isticanja obavještenja o robi na Brajevom pismu i koji će biti optimalno primjenjiv – rekla je Jakić.

Privrednici su ukazali da donošenje novog pravilnika nije trajno rješenje, već je iz Zakona potrebno ukloniti obavezu označavanja artikala Brajevom azbukom. U raspravi su, među ostalima, učestvovali Milovan Bulatović, Neregelija, Hasan Ramović, Put Gros, Marija Vukadinović, Stadion, Stevan Karadaglić, Kastex, Svetlana Vuksanović, Philip Morris Montenegro, Saša Dubak, HDL, Zoran Kojičić, Voli Trade, Biljana Petrušić, Calgo MN, Goran Živković, Domaća trgovina i Ivan Antonijević, Mercator Crna Gora.

- Neophodno je smanjiti broj proizvoda, a povećati kvadraturu trgovinskih objekata na koji se odnosi Pravilnik. Predlažem da se Pravilnik odnosi samo na šampone od litra i prodajne objekte površine preko 3.000 kvadrata – rekao je predsjednik Jovan Lekić, iznoseći zaključke Odbora.

On smatra da bi ovakvo rješenje doprinijelo da se izbjegnu kazne po osnovu podnijetih prijava, pošto većina proizvoda na čije (ne)označavanje se odnose više ne bi bilo obuhvaćeno Pravilnikom.

- Kazne po ovom osnovu uopšte nijesu male jer iznose od 1.700 do 20.000 eura – rekao je Lekić.

Raspravljano je i o nerednoj nedjelji u trgovinskim objektima. Privrednici su ukazali da ona nije u duhu inicijative privrednika koji smatraju da je bolje rješenje omogućiti rad nedjeljom u jednoj smjeni.

- Potrebno je da se uradi studija primjene Zakona koja će se negativno odraziti ne samo na privredu, posebno turističku, već i na prihode budžeta i zaposlenost – ocijenjeno je na sjednici.

Posebno je ukazano da je potrebno brzo naći rješenje kako se ne bi primjena Zakona odrazila na predstojeću ljetnju turističku sezonu.

Predstavnica Ministarstva je ukazala da je novi Zakon o radu još decidnije utvrdio da je nedjelja neradni dan u sedmici. Podsjetila je da se čeka ocjena ustavnosti Zakona o neradnoj nedjelji.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović najavila je za sredinu aprila  sjednicu odbora udruženja turizma, na kojoj bi uz učešće predstavnika trgovine bila prezentovana analiza efekata neradne nedjelje na ova dva sektora, pa je pozvala privrednike da pomognu njenoj izradi dostavljanjem neophodnih podataka.

Privrednici su informisani o pregovorima sa Organizacijom za ostvarivanje reprografskih prava Crne Gore u cilju zaključivanja sporazuma kojim bi se utvrdila visina naknada za korišćenje pisanih djela u štampanom i elektronskom formatu.

Biljana Jakić je kazala da će, s obzirom da je izostao dogovor privrednika i pomenute organizacije po ovom pitanju, Ministarstvo ekonomije odrediti privremenu tarifu po ugledu na najbolju praksu iz okruženja.

Doing Business

Generalna direktorica Direktorata za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa u Ministarstvu zdravlja Slađana Pavlović prezentovala je Doing Business izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja i njegovu važnost za unapređenje poslovnog ambijenta.

U najnovijem Doing Business izvještaju Crna Gora je zauzela 50. mjesto na listi 190 rangiranih zemalja. U poređenju sa prošlogodišnjim izvještajem, naša zemlja je povećala ocjenu za 1,07 i zadržala isti rang.

Ona je ukazala na to da je u Crnoj Gori svega 65 kontributora (u spoljnoj trgovini pet) koji podacima doprinose sastavljanju Doing Business izvještaja, te je pozvala privrednike da se uključe u ovaj proces kako bi pomenuti dokument sadržao adekvatne podatke i time bio povoljniji za našu zemlju.

Prezentacije

Uprava za statistiku obezbjeđuje brojčane i reprezentativne podatke i informacije o ekonomskim, demografskim i društvenim pojavama, kao i pojavama iz oblasti radne i životne sredine Crne Gore.

Bojana Radojević, načelnica Odsjeka za nacionalnu koordinaciju statističkih izvora podataka, ukazala je na značaj saradnje sa poslovnim subjekatima kao važnog izvora podataka.

- Potrebno je da pravovremeno i potpuno popunjavate naše upitnike kako bismo mogli da kvalitetno odgovorimo svim zahtjevima Vlade, Privredne komore i ostalih institucija kojima podaci koriste za izradu analiza – rekla je Radojević.

Ratko Nikolić, BI Consulting, prezentovao je usluge ove kompanije koje doprinose boljem poslovnom odlučivanju. Njihove servise koristi više od 300 preduzeća, finansijske institucije, uključujući sve poslovne banke. Njihov sajt binfo.me sadrži podatke o firmama u Crnoj Gori i regionu koji se ažuriraju na dnevnom nivou.

- Potencijalni partneri, na osnovu podataka koje obezbjeđujemo, mogu da ocijene nivo rizika poslovanja sa pojedinim kompanijama – rekao je Nikolić.

BI Consulting je zastupnik bonitetne kuće COFACE, zahvaljujući čemu klijenti mogu preuzeti podatke o kompanijama iz 66 zemalja.

Poslovanje u trgovini za 2019.

U 2019. godini ostvaren je promet u trgovini na malo od 1.507 miliona eura, što predstavlja povećanje od 5,9% u odnosu na 2018. godinu. Prosječna bruto zarada u trgovini iznosila je 569 eura i bilježi rast od četiri odsto. Trgovina je zapošljavala 39.834 radnika 6,6% više u poređenju sa 2018. godinom. Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore u 2019. godini iznosila je 3.015,9 miliona eura, što 2,1% više nego 2018.

U cilju unapređenja poslovanja u sektoru trgovine u narednom periodu neophodno je:

  • Staviti van primjene novi Pravilnik o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja o robi na Brajevom pismu
  • Nastaviti aktivnosti na suzbijanju nelagalnog poslovanja posebno u dijelu neprijavljivanja zaposlenih i neadekvatnog obračuna zarada, neregistrovanog obavljanja djelatnosti, te u slučaju izbjegavanja prijavljivanja prihoda. Takođe, potrebno je pojačati kontrolu trgovine akciznim proizvodima, posebno kontrolu nelegalne ulične prodaje;
  • Razmotriti smanjenje doprinosa na zarade; predlog je i uvođenje neoporezivog dijela zarade, kako bi se obezbijedile više zarade za zaposlene u trgovini, a i na taj način bi se mogla povećati minimalna cijena rada;
  • U cilju prevazilaženje problema čestih kontrola na granici odnosno uzorkovanja potrebno je uspostaviti efikasniji sistem analize rizika, kako bi kontrole bile ciljane, i kako se ne bi stvarali dodatni troškovi privredi te sagledati mogućnost sniženja cijena analiza.