You are here

Zasijedala Skupština PKCG

18/12/2020

Skupština Privredne komore Crne Gore, na sjednici 18. decembra 2020. godine, usvojila je Program rada i Finansijski plan ove poslovne asocijacije za 2021, kao i Odluku o visini, načinu i rokovima plaćanja članskog doprinosa. Razmotrena je Analiza poslovanja crnogorske privrede u 2020. godini.

Skupština je za potpredsjednike Privredne komore izabrala dr Ninu Drakić i Pavla D. Radovanovića, te za generalnog sekretara Mitra Bajčetu.

Ljiljani Filipović i Ivanu Saveljiću, potpredsjednicima kojima u 2020. prestaje mandat, iskazana je velika zahvalnost za nemjerljiv doprinos radu Komore i privrede u cjelini.

Sjednicu je vodio predsjednik Skupštine Vojo Banović, a u radu je, pored članova, učestovao predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović sa najbližim saradnicima.

Program rada

Aktivnosti Komore, predviđene Programom rada, i u 2021. godini biće usmjerene na snažniji ekonomski razvoj i unapređenje ambijenta za poslovanje. Komora će i naredne godine biti promoter privrede, apostrofirati potrebu njene internacionalizacije, raditi analize i istraživanja, pomagati sertifikaciju opština sa povoljnim biznis ambijentom, biti veza između NATO i preduzeća, te partner u reformi sistema obrazovanja. Realizovaće brojne projekte, razvijati međunarodnu saradnju, promovisati vansudsko rješavanje privrednih sporova u Arbitražnom sudu pri Komori. Informisanje će biti upotpunjeno većom aktivnošću na društvenim mrežama, što će biti definisano strategijom komunikacije sa javnošću.

Članovi Skupštine ocijenili su Program rada ambicioznim, te da će njegova realizacija umnogome zavisiti od pandemije covid-19.

Crnogorska privreda u 2020. godini

Analiza “Crnogorska privreda u 2020. godini” sadrži pregled stanja ekonomije kroz sagledavanje makroekonomskih pokazatelja, uticaj pandemije na privredu, poslovanje po sektorima, obrazovanje i zakonodavni okvir, te preporuke za unapređenje poslovnog ambijenta.

Pandemija se negativno odrazila na privredu u cjelini, posebno na ključne generatore ekonomskog rasta, poput turizma u kom su prihodi umanjeni 88%. Negativne trendove bilježi sabraćaj (pad prihoda od 30,5%), promet u trgovini na malo (18,3 %), građevinskom sektoru (9%). Industrijska proizvodnja je za 10 mjeseci 2020. godine bila na istom nivou, a rast je zabilježen u sektoru vađenja ruda i kamena 6,3%. Prerađivačka industrija i snadbijevanje električnom energijom bilježe pad od 0,9%, odnosno 0,5%. Minimalne posljedice na poslovanje zabilježene su u ICT sektoru, koji je imao izuzetno značajnu ulogu u prevazilaženju izazova nastalih kao posljedica pandemije.

Do decembra su u okviru programa pomoći privrednim subjektima isplaćene 236.322 subvencije u ukupnom iznosu od 55,7 miliona eura. Pomoć je dobilo 15.706 preduzeća, odnosno 74.551 zaposleni. Takođe, IRF je odobrio preko 820 kredita u ukupnom iznosu od 264 mil. eura, kao i odobrio reprogram 241 kredita u ukupnom iznosu od 150 miliona eura. Resorno ministarstvo je kroz programe podrške za poljoprivredu i ribarstvo iz II i III paket mjera odobrilo 6,2 miliona eura.

Među preporukama koje se navode u Analizi su potreba dalje reforme privrednog zakonodavstva u cilju stvaranja atraktivnog investicionog ambijenta, nastavak uključivanja svih oblika neformalnih ekonomskih aktivnosti u legalne tokove, dalje smanjenje doprinosa na zarade, utvrđivanje manjeg raspona poreske stope do 0,5% tržišne vrijednosti nepokretnosti, oslobađanje privrednih subjekata od plaćanja poreza na nepokretnosti za period u kojem im je bilo zabranjeno ili ograničeno obavljanje djelatnosti, kao i poreza na dobit u slučaju reinvestiranja u proširenje proizvodnih kapaciteta i unapređenje tehnološkog procesa. Privrednici traže skraćenje roka povraćaja PDV-a na 30 dana, razmatranje mogućnosti uvođenja novih kreditnih instrumenta podrške, donošenje sveobuhvatnog seta mjera za podsticanje digitalnog poslovanja, nastavak aktivnosti reforme obrazovanja, sa akcentom na dualno obrazovanje. Neophodno je nastaviti sa implementacijom Trećeg paketa mjera podrške privredi, razmotriti mogućnost nastavka subvencionisanja zarada u ugroženim sektorima, usmjeravati kapitalne projekte na način da podstiču ravnomjeran regionalni razvoj, te dodatno unaprijediti programe podrške u cilju valorizacije preduzetničkog potencijala žena i mladih.

Privredna komora će nastaviti da analizira aktuelno poslovanje i daje preporuke za unapređenje poslovnog ambijenta i kreiranje novih mjera pomoći i podrške privredi, vjerujući da će narednu godinu obilježiti oporavak crnogorske ekonomije, što su i prognoze relevantnih međunarodnih institucija.

U raspravi su učestvovali Ranko Nikolić, Institut za crnu metalurgiju, Jovan Lekić, Nall International, Olivera Doklesić, Vodovod Herceg Novi, Rajko Malović JP za upravljanje morskim dobrom, Vojo Katnić, Čistoća Podgorica, apostrofirajući izazove sa kojima se susrijeću njihovi sektori ističući neophodnost podrške države u aktuelnim uslovima poslovanja.